MIRTA FRAISMAN ČOBANOV, psihoterapeutkinja i poslovna konzultantica: 'Rad na sebi je rad na svom biznisu i na uspjehu'

Osnivačica Partus akademije Mirta Fraisman Čobanov već više od 10 godina pomaže (budućim) liderima ostvariti svoj puni potencijal, pa smo porazgovarali o ključnim osobinama potrebnima za uspjeh, burnoutu i navikama uspješnih žena

Uzdah prepoznavanja koji je odjeknuo prostorijom, ali i kolektivna misao okupljenih da nam svima trebaju 'konzultacije kod Mirte' ponukala nas je da s osnivačicom Partus akademije, na kojoj već godinama pomaže u razvoju dobrih lidera i menadžera, porazgovaramo o tome što čini dobre lidere te kako nam emocionalna inteligencija pomaže na putu do uspjeha.

Izvor: Robert Gašpert

ZAMKE PERFEKCIONIZMA

Mirta Fraisman Čobanov oduvijek je bila zainteresirana za psihologiju, no pritisak okoline naveo ju je na studij ekonomije. Nakon godina u svijetu financija, njezina ljubav prema ljudima navela ju je da ipak slijedi svoju strast i uloži u sebe te je završila brojne edukacijske programe, priznajući da se dugo osjećala nedovoljnom: 'I danas se nameće stav – ako nisi završio psihologiju, nema tih edukacija kojima možete sustići nekog psihologa. Kad sam krenula u to borila sam se s time i idejom da ću sve naučiti i onda ću biti dovoljno dobra da se mogu time baviti – ali sam tada počela i pretjerivati. Završila sam 3 godine za trenera neurolingvističke psihologije, pa pet godina za psihodramskog terapeuta, dvije godine za art terapeuta, godinu dana za hipnoterapeuta, pa isto toliko za business coacha. Kad retrogradno gledam, mislila sam da ću tako napokon biti dovoljno dobra da se time bavim, no taj osjećaj da smo dovoljno dobri ne proizlazi iz svih tih papira već iz unutarnjeg osjećaja.'

Danas je zahvalna na svim svojim dosadašnjim iskustvima, i radu u financijama i edukacijama, no osvrćući se unazad, priznaje da bi neke stvari napravila drugačije: 'Edukacija je nužna, no da sada u to krećem, završila bih jednu edukaciju, počela se time baviti i od zarađenog novca ulagala dalje. Uvijek ostaje osjećaj da možeš još, ali treba postaviti negdje granicu. Mi žene često imamo tu granicu puno više postavljenu nego muškarci, mislimo da sve moramo znati ili držati sve konce u svojim rukama, no to nije tako. Zbog toga žene često propuštaju neke prilike.'

'Kada žene krenu u poduzetništvo, često čekaju da imaju savršeni plan i proizvod za određenu ciljanu skupinu, ne shvaćajući da te stvari određuje tržište. Treba krenuti kad je dovoljno dobro i dobiti feedback pa će tržište pomoći formirati proizvod.'

EMOCIONALNOM INTELIGENCIJOM DO USPJEHA

Kad govorimo o uspjehu, on je često subjektivan – za neke je uspjeh velika plaća (gdje su opet odnosi veličina relativni – što se nekome može činiti kao sitniš, za druge je nedosanjani san), za neke ostvarenje projekta ili vođenje vlastitog biznisa, za druge 'dizanje sidra' u 15.30 i provođenje vremena s ukućanima ili posvećivanju hobijima. No što god taj uspjeh predstavljao za svakoga osobno, ono što nam može pomoći da ga ostvarimo jest emocionalna inteligencija.

'80% uspjeha u životu, potvrdila su istraživanja, počiva na emocionalnoj inteligenciji, a ne na IQ-u, što je dobro jer na njoj možemo raditi. Emocionalnu inteligenciju čine samosvijest, upravljanje sobom, razumijevanje drugih, upravljanje odnosima', ističe Mirta Fraisman Čobanov i objašnjava: 'Ako nismo svjesni sebe, znači da imamo prenisko ili previsoko mišljenje o sebi, a nijedno nije dobro. Žalosno je što ljudi koji imaju previsoko mišljenje o sebi nikada ne dođu na neki tip edukacije o emocionalnoj inteligenciji, pa zbog toga pate svi ljudi oko njih. Upravljanje sobom podrazumijeva upravljanje svojim emocijama, vremenom, motivacijom prioritetima, dok kod upravljanja odnosima govorimo o komunikacijskim i prezentacijskim vještinama, pregovaranju i leadershipu. Ove vještine nam uvelike mogu pomoći u ostvarenju željenih ciljeva i rezultata. Razumijevanje drugih pretpostavlja dozu empatije i poznavanje drugih – znati kome možemo dati kakav zadatak, kako komunicirati i motivirati druge.'

Da bismo to primijenili, ponekad je nužno promijeniti i sam način na koji pristupamo poslu i 'odučiti' neke već apsolvirane lekcije koje smo naučili kad smo bili mali, a iskusila je to i sama Mirta:

'Bila sam odgajana da treba završiti škole i da to garantira uspjeh u poslu. Edukacija je zapravo samo ulaznica, dok velik dio uspjeha čine emocionalna inteligencija i pristup poslu. Ima vrhunskih stručnjaka koji to ne znaju prezentirati pa onda zarađuju puno manje od nekih koji možda znaju manje, ali se bolje predstavljaju. Sjećam se, kad sam kretala me ljutilo što netko tko manje zna zarađuje više, pa mi je mentor rekao: 'Tko ti je kriv. Znanje o nečemu je mali dio uspjeha. Radi na emocionalnoj inteligenciji, nauči se bolje prezentirati i jasnije komunicirati što radiš.' Nažalost, mislim da se često te vještine odvajaju – ljudi ulažu u svoje znanje, pa budu frustrirani kada to nitko ne prepoznaje i misle da je svijet nepravedan. Ali bitno je ulagati i u emocionalnu inteligenciju i paralelno sa znanjem, razvijati vještine komunikacije, prezentacije i pregovaranja.'

Izvor: Robert Gašpert

ŠTO ČINI DOBRE LIDER(IC)E

Pojam uspjeha možda je teže definirati, no dobre lider(ic)e puno je lakše odrediti. 'Dobrog lidera čini poštenje i pravednost, što pretpostavlja i dobro snalaženje u stresnim situacijama. Dobar lider zna pomoći kada u timu ili poslovanju dođe do problema i u stanju je donijeti dobre odluke. Potrebna je i određena razina stručnosti, ali ako ne posjeduje baš sva potrebna znanja, može se okružiti stručnjacima, no tada ih treba znati slušati. Puno je faktora, ali ovi su ključni', napominje Mirta Fraisman Čobanov, koja je o tome napisala i knjigu 'Kako voditi sebe i druge'.

Lider pritom nije nužno osoba koja radi na menadžerskoj poziciji - to su i tete u vrtiću, članovi neprofitne organizacije, učitelji, treneri… u konačnici su to i poduzetnici, a te vještine se mogu primijeniti na svakoj poziciji na kojoj ljudi rade. Kako bi lideri postali dobri lideri, važan je konstantan rad na sebi i spremnost da priznamo u čemu smo dobri, a na čemu bismo trebali poraditi. Mirta Fraisman Čobanov smatra da je upravo manjak samosvijesti najveća kočnica na putu do uspjeha, a s polaznicima Partus akademije radi na podizanju emocionalne inteligencije u cijelosti u godišnjim programima, već 11. godinu zaredom.

'Jednom mjesečno imamo predavanja gdje svladavamo određene tehnike i alate, a onda ih polaznici mjesec dana isprobavaju u konkretnim situacijama. Kao rezultat edukacije, polaznici (većinom voditelji, menadžeri i poduzetnici) napreduju u poslu, a nitko od privatnih poduzetnika koji su pohađali edukaciju do sada nije zatvorio svoju firmu. Radimo na emocionalnoj inteligenciji, a kao rezultat ljudi dobiju bolju plaću, posao ili uspješan biznis premda ne radimo direktno na tim ciljevima, već radimo na sebi. Rad na sebi je rad na svom biznisu i generalno na uspjehu.'

Izvor: Robert Gašpert

 NAVIKE USPJEŠNIH ŽENA

Bez obzira na sve čudesne priče o uspješnim biznisima i biznismenima, činjenica je da iza njih najčešće stoje mjeseci pa i godine neispričanih priprema i rada – jer uspjeh rijetko dolazi preko noći. Na putu do uspjeha često nam se može dogoditi da dođe i do burnouta.

'U podlozi burnouta je najčešće manjak svijesti o svom tijelu, a tijelo daje znakove. Rastresenost je već jedan od prvih znakova. Najveći problem burnouta je postavljanje granica sebi i drugima. Kad završimo u burnoutu, najčešće retrogradno shvatimo kako smo propustili postaviti granice i nismo jasno definirali što je čija odgovornost. Dobre granice čine dobre susjede.'

Kako bismo izbjegle pregaranje, kontinuiran rad na sebi je izuzetno važan, a osim razvoja emocionalne inteligencije, ključno je i stvaranje zdravih navika i rutine, pa smo za kraj pitali Mirtu Fraisman Čobanov koje su po njezinom mišljenju i iskustvu navike koje bismo trebale steći:

• Nema te čudotvorne tehnike koja će upaliti ako ne spavamo dovoljno, ne reguliramo prehranu i hidraciju.
• Tijelo treba odmor. Kad je stresna situacija idem spavati ranije. Odlazak na spavanje obavezno je prije ponoći jer je tada san kvalitetniji.
• Pazim što jedem i imam barem 2 balansirana obroka dnevno.
• Svako jutro vježbam. Nemam vremena za teretanu, ali ujutro odradim pola sata jutarnje tjelovježbe poput joge ili pilatesa. Nakon toga 10-15 meditacije, pa kvalitetan doručak i vizualizacija dana.
• Nikako ne započinjem dan lošim vijestima jer kada uđemo u dan s lošim vijestima nevjerojatno je koliko to utječe na formiranje ostatka dana.
• Pratite svoje stanje tijekom dana. Ako reagirate na prve znakove stresa, ukočenosti, boli u leđima, možete zaustaviti kasnije loše posljedice.
• Navečer treba paziti na koji način odlazimo na počinak – obratiti pozornost na to što jedemo, ali i kakve stvari mentalno unosimo u sebe. To utječe na kvalitetan san, a ako smo pod stresom, treba meditirati ili isprobati neku drugu mindfulness tehniku. Vodim se motom: Kad si pod stresom i nemaš vremena meditiraj 50 minuta, a kad imaš vremena, onda 10.
• Važno je pronaći vremena barem na tjednoj razini raditi stvari koje nas vesele, bilo da se radi o kavi s prijateljicama, heklanju ili odlasku na koncert - važno je znati napuniti svoje baterije.

možete zaustaviti kasnije lose posljedice.