Jučer je u Arena Centru održan panel povodom Denim Day kampanje na kojem su sudionici odaslali važne poruke o sekundarnoj viktimizaciji žrtava seksualnog nasilja

Denim Day, najdugovječnija je globalna kampanja kojom se želi podići svijest javnosti o problemu okrivljivanja žrtava i destruktivnih mitova koji okružuju seksualno nasilje. U Hrvatskoj se Denim Day obilježava od 2021. godine u organizaciji magazina Elle Hrvatska i Ženske sobe društveno odgovornom kampanjom na digitalnim platformama pod motom Nosi traper s višim ciljem!, uz angažman brojnih osoba iz javnog života i poziv široj javnosti da se uključi u projekt i podrži žrtve seksualnog nasilja te podršku Arena Centra.
Osim kampanje na digitalnim platformama, ove je godine u sklopu #DenimDay inicijative u prostoru CineStar Imax Arena u Arena Centru održan i panel na temu 'Seksualno nasilje i društvena osuda' na kojem su sudjelovale dr. sc. Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava, Sanja Sarnavka, suosnivačica i predsjednica Zakladne uprave Zaklade Solidarna, dr. sc. Marija Selak Raspudić, predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora i Nebojša Paunović, savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova - za pravne poslove, Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, a koji je moderirala Nambi Kezić, glavna urednica magazina Elle.

Na panelu su sudionici složili koliko je važno da se o ovim temama u javnosti kontinuirano progovara kako bi se senzibilizirala javnost te potaknule promjene u društvu. 'Nema zasićenja ovakvim temama. Dugo je trebalo da teme napokon dođu na naslovnice. Ali treba se potruditi da ne ostane na razini senzacije, već da dođe do zakonodavnih institucija kako bi se pretvorilo u dugoročnu, održivu promjenu', istaknula je Sanja Sarnavka.
A kako bi ove teme dobile pažnju koju zaslužuju, ključnu ulogu u tome imaju mediji, te što i kako izvještavaju o temama seksualnog nasilja, a na to se osvrnula i Marija Selak Raspudić: 'Mi smo kao društvo toliko opterećeni dnevnim političkim temama, da ovakve teme uopće ne uspijevaju doći u medijski prostor. To, primjerice, ilustrira i ono što se dogodilo jučer: prihvatile smo uključiti se u inicijativu, osobno sam održala i govor u Saboru koji se ticao baš problema seksualnog nasilja u Hrvatskoj s aktualnom statistikom i mogućim rješenjima. Međutim, kako usporediti problem seksualnog nasilja s performansom jednog saborskog zastupnika koji je posudio malo brašna iz smočnice i donio ga u Sabor. Pa čak i službene agencije izvještavaju samo o tome! To je naš osnovni problem – sve smo pretvorili u teatar i zato uopće nemamo priliku ozbiljno progovoriti o ovakvim temama.'

Među temama koji su se panelisti dotakli bilo je i kako mijenjati postojeći sustav, ali i društvo: 'Jako se zanemaruju uzroci nasilja u društvu i cijela se stvar pokušava riješiti kroz represiju. Naše je stajalište da to nije ključ rješenja – kazne moraju biti stroge, one sada nisu stroge, upravo zato što je pravosuđe preplavljeno slučajevima. Nemamo mehanizme koji bi osigurali prevenciju u ranoj fazi, nemamo edukaciju i nemamo resocijalizaciju počinitelja', izjavio je Nebojša Paunović.
Sanja Sarnavka iznijela je primjer dobre prakse s kojim se susrela na Islandu: 'Tamošnja šefica policije je rekla: 'U središtu rada policije mora biti žrtva. Kroz nju ćemo naučiti i kako su se stvari dogodile i kako spriječiti da se ne bi ponovile. Tada nam se sve promijenilo.''

Sa stavom da se treba fokusirati na žrtve i njihove preživljene traume slaže se i Maja Mamula, upozorivši da su nepovjerenje i sekundarna viktimizacija te strah od osude među najčešćim razlozima neprijavljivanja ovih zločina: 'Kad netko proživi traumatsko iskustvo, zato što se aktivirao obrambeni slijed u organizmu, sjećanje se ne upisuje na isti način kao neko drugo sjećanje, upisuje se razlomljeno, puno je disocijacija. Žrtva traume ne može dati linearan, konzistentan iskaz danas, sutra ili za tri dana jer sjećanje nije konsolidirano. I tada se žrtve okrivljuje da lažu, da stalno mijenjaju iskaz, da su nepouzdani svjedoci. Primjeri dobre prakse moraju voditi računa o žrtvi i djelovanju traume - zašto plaču, zašto ne mogu kontrolirati svoje emocije, zašto su zaleđene…'
Kao važnu stavku temeljitih i održivih promjena u društvu, naveli su i uključivanje muškaraca u borbu za ravnopravnost i sustavnu edukaciju. 'Kad budemo imali dovoljno empatije i bili spremni saslušati, mijenjat će se društvo u cjelini. I naravno, sve o čemu smo pričali: prevenciju od najranije dobi, dovoljan broj servisa za sve osobe koje su preživjele seksualno nasilje, edukaciju za sve osobe koje rade sa žrtvama seksualnog nasilja, dobro zakonodavstvo i rad s počiniteljima u zatvoru. Nas ništa ne košta dati dobro, vjerovati žrtvama i saslušati ih', naglasila je Maja Mamula, a Sanja Sarnavka pozvala je žrtve seksualnog nasilja da se obrate zakladi Solidarna: 'Zaklada Solidarna je od inicijative #Spasime fond #Spasime i dajemo financijsku podršku žrtvama. Važno je znati da nam se mogu javiti.'
ELLE zahvaljuje Arena Centru i Cateringu Kvatrić, kao i svim osobama koje su se uključile u ovu važnu inicijativu.
Zapamtite, nema opravdanja za seksualno nasilje!
Pozivamo sve osobe koje su preživjele neki oblik seksualnog nasilja da da potraže besplatnu pomoć i podršku u Ženskoj sobi u okviru koje djeluje Centar za žrtve seksualnog nasilja (tel: 01/6119-444, e-mail: [email protected]).