O plesu s velovima i drugim škakljivim temama razgovarali smo s redateljicama koje mijenjaju svijet kadar po kadar
Koliko se kopalja može polomiti preko jednog komada tkanine? Zapanjujuće puno, ali loši vicevi na stranu, ovogodišnji će se ZagrebDox u svome repertoaru suočiti i s problematikom hidžaba, kroz duhoviti i provokativni film dviju bosanskohercegovačkih autorica – Undercovered. Od predmeta opasnog politiziranja, preko alatke aktivističkih gesti, sve do elementa modnih editorijala, hidžab je postao najkontroverzniji dio ženske garderobe, oko kojega se roji kakofonija raznih perspektiva.
Nejra Latić Hulusić i Sabrina Begović Ćorić talentirane su filmašice bez dlake na jeziku, osnivačice organizacije Hava Sarajevo, koja primarno afirmira umjetnice i ženama posvećenu umjetnost, te koja će uskoro na ZagrebDoxu prezentirati čak tri filma! Uz spomenuti Undercovered, prikazivat će se nekonvencionalni Svuda iskusnog autora Nedžada Begovića, na kojemu su Nejra i Sabrina imale priliku raditi kao producentice filma afirmiranog autora, te će prezentirati rad u nastajanju Mi djeca s kolodvora Bosna, koji se hvata ukoštac sa škakljivom temom zloupotrebe religije u trenucima kada je ljudima najpotrebnija. U iščekivanju ovih zanimljivih projektata, porazgovarale smo o filmovima, feminizmu i kontroverznim maramama…
Udruženje HAVA Sarajevo neprofitna je organizacija, čiji je cilj afirmacija žena kroz umjetnost i kulturu, a djeluje već sedam godina. Prilično je očito kako se javila potreba za stvaranjem ovakve platforme, ali što je vas ponukalo da se date u tom smjeru?
NEJRA: Kada smo završile Akademiju scenskih umjetnosti u Sarajevu vrlo brzo smo shvatile da posao ne pada s neba i da nas dvije, mlade žene, umjetnice, okolina neće shvaćati ozbiljno ako mi same sebe ne shvatimo ozbiljno. Svjesne patrijarhalne sredine Balkana, gdje se investitori, mecene, na sastancima obraćaju prvom muškom do tebe radije nego tebi, odlučile smo uspostaviti platformu kojom dajemo prednost ženama. To znači da forsiramo ženske autorice i tematiziramo položaj žena u našem društvu kroz umjetnost.
SABRINA: Inspiracija i ohrabrenje bile su nam naše već afirmirane kolegice, kako u autorskom smislu, tako i na polju produkcije. Kinematografska zanimanja još uvijek se smatraju muškim poslovima, no sve više je žena u filmskoj industriji koje svojim radom dokazuju da rodne podjele nisu zasnovane ni na čemu osim na tradicionalnim shvaćanjima i predrasudama o tome što žene mogu ili ne mogu.
Na ovogodišnjem ZagrebDox-u bit će predstavljene čak tri HAVA produkcije, a u regionalnoj vam je konkurenciji novi film Undercovered, koji tematizira hidžab u kontekstu suvremenog Sarajeva. Službeni opis filma započinje spomenom terorističkog napada u NY 2001. godine. Kako to da najava filma usidrenog u specifični politički kontekst Sarajeva danas započinje tako širokom kontekstualizacijom?
NEJRA: Kao što se Berlinski zid srušio na našu glavu kada je padao, tako su i krhotine World Trade Centera nakon eksplozija iz 2001. došle i do nas. Kako film najavljuje, mi smo nakon neugodnih iskustava s mojom maramom po europskim aerodromima, pa čak i na tadašnjem zagrebačkom Plesu, odlučile razjasniti razlike između pokrivene žene i potencijalnog terorista.
Prema traileru je jasno da film zauzima afirmativan i zaigran ton, govori o hidžabu kao gesti slobode vjere, uvjerenja i svjetonazora. Usprkos tome, mnoge zapadnjačke feministkinje i dalje teško prihvaćaju ideju islamskog feminizma, smatrajući ga oksimoronskim. Kako to komentirate? I, ako nije suviše invazivno pitanje Nejri, kako artikuliraš vlastitu odluku nošenja vela?
SABRINA: Kada govorimo o slobodi izbora i pravu na vlastita uvjerenja ne smijemo te slobode aplicirati na jedne, a uskraćivati drugima. Uspješne žene koje nose hidžab nisu nikakvo čudo, u filmu smo nastojale na duhovit način govoriti o tome, demistificirati fenomen prikazujući obične žene u najobičnijim životnim situacijama. Na taj način pokušavamo i razbiti predrasude pa čak i fobije koje se od njih razvijaju.
NEJRA: Undercovered zauzima afirmativan stav prema slobodi, ne prema pokrivanju. S ovog čudnog aspekta slobode koji nekima izgleda kao nesloboda mi pokazujemo drugu stranu medalje. Važno je reći da u filmu govorimo isključivo o ženama koje su same odlučile nositi maramu, svjesne činjenice da postoje politički sistemi gdje je takvo odijevanje nametnuto. Ne postoji islamski ili neislamski feminizam. Postoje samo oni koji ne shvaćaju osnovnu ideju feminizma, a to je uvjerenje da muškarci i žene imaju jednaka prava. A, za one koji ne shvaćaju da se islam ne kosi s konceptom feminizma uvijek kažem da se borim za prava koja mi je Bog po stvaranju dao, a muškarci kroz historiju patrijarhata oduzeli.
Hidžab je ušao i u modni svijet, što mnogi smatraju pozitivnim progresom koji može pomoći destigmatizaciji žena koje ga odlučuju nositi. S druge je strane argumentacija kako konzumerizam i objektivizacija žena inherentne modnoj industriji stoje u kontradikciji prema idealu skromnosti i spomenutog otpora takvim praksama. Kakvo je vaše stajalište prema toj problematici?
NEJRA: Situacija u svijetu po pitanju pokrivanja žena dosegla je kritičnu točku što se najbolje i vidi kroz pretjerane reakcije i na najsitnije detalje vezane za ovaj način oblačenja. Zapadu su previše pokrivene, Istoku previše otkrivene… Marama je najviše ispolitiziran komad odjeće u povijesti. Zapravo je hidžab koncept koji ženi savjetuje da ne bude vulgarna, koncept odnosa spram svog tijela na koje imaš potpuno pravo. Otkriti ga ili pokriti onoliko koliko se tebi sviđa i na način na koji ti se to sviđa. Nema ništa loše i nenormalno u tome da se u odabiru takve odjeće prate svjetski trendovi, gaji individualizam i osjećaj za estetiku. Normalno je i da svjetski poznati brendovi žele iskoristiti priliku i proširiti tržište. No loše je da se do sitnica propituje boja marame, odabir cipela ili količina nakita jedne žene. Mi govorimo ukupno protiv nametanja idealne slike žene.
SABRINA: Uvijek je drama u komentarima oko Nejrinih medijskih nastupa oko boje njenih tenisica ili načina na koji nosi maramu. Jednima marama ne ide uz tenisice, drugima tenisice uz maramu. Nitko ne raspravlja o tome što govorimo na tu temu. Ukupna ideja našeg filma je da ne treba «suditi o knjizi prema koricama». Ono što nas je vodilo u procesu rada na ovom filmu je niz pogrešnih shvaćanja koja proizlaze iz predrasuda. Iako film govori o konkretnom fenomenu nošenja hidžaba i dalje govori o tome da iza onoga što oblačimo stoji još puno sadržaja koji nas kao osobe određuju.
_ _ _
Film Svuda će biti na repertoaru 27. veljače, Undercovered 1. i 2. ožujka, a Mi djeca s kolodvora Bosna bit će predstavljen na Pitching Forumu također 1. ožujka! Čitavi program potražite na službenim stranicama ZagrebDox-a.
