KAKO SE ODUPRIJETI LOŠIM VIJESTIMA KOJE NAM IZAZIVAJU ANKSIOZNOST? Ovih dana ste se sigurno susreli s doomscrollingom

Osjećate da ne možete prestati pratiti vijesti, iako u vama izazivaju strah, tjeskobu i depresivne misli?

Što je doomscrolling?

Doomscrolling ili doomsurfing relativno je novi termin koji se odnosi na tendenciju da u trenucima krize i nesigurnim vremenima tražimo i gledamo negativne vijesti iako nas rastužuju i čine depresivnima.

Doomscrolling je mehanizam za nošenje sa stresnim situacijama i pokušaj dobivanja osjećaja kontrole nad situacijom konstantnim provjeravanjem vijesti, jer informiranost daje svojevrstan osjećaj sigurnosti. Efekt može biti suprotan: dugoročna izloženost negativnim vijestima utječe na naše mentalno zdravlje.

Kako doomscrolling utječe na mentalno zdravlje?

Ako trčite svaki dan, to će utjecati na vaše mišiće. A ako upadnete u rupu doomscrollinga, to će vam utjecati na mentalno stanje. Za razliku od nekih drugih, prošlih vremena, vijesti su nam danas dostupne u svakom trenutku, pa je ta stalna izloženost dodatna opasnost koja daje lažni osjećaj kontrole.

Doomscrolling ponavlja obrasce kockarskog ponašanja, jer ne tražimo samo loše vijesti već i nešto što će nam dati nadu. Kao što kockari pokušavaju dobiti, veća je šansa da izgube. Za doomscrollere gubljenje znači izlaganje istim lošim vijestima, kao i svim negativnim psihološkim i fizičkim efektima, tvrdi psihologinja Jane Wu.

Njemačka studija je u travnju 2020. pokazala povezanost između učestalosti, trajanja te raznolikosti izloženosti medijima i porasta u simptomima depresije, a znanstvenici s Dartmouth Collegea otkrilli su da je povećana uporaba mobitela povezana s porastom tjeskobe, depresije i sjedilačkog stila života među studentima, prenosi BBC.

Kako prekinuti začarani krug?

Kada prepoznate problem i njegove negativne efekte, najbolje što možete napraviti jest ograničiti vrijeme provedeno u proučavanju vijesti i društvenih mreža. Ako ne pratimo vijesti 24/7 ne znači da nam nije stalo. Ukoliko je potrebno, postavite fizičku distancu: ugasite internet i izađite u šetnju.

Umjesto praćenja vijesti o događajima na koje ne možete utjecati, fokusirajte se se na stvari koje možete učiniti: donirajte, volontirajte, pomozite nekome u neposrednoj okolini.