Modni trendovi neraskidivo se vežu uz emocije, a ako nas je posljednja godina ičemu naučila, onda je to činjenica da i dalje snažno žudimo za zajednicom i osjećajem pripadanja. U modi ništa ne simbolizira pripadnost jače od uniforme, a jasno je da se odijevanje kroz likove snažno stavlja u prvi plan.
Ovaj trend djelomično potiče tzv. method dressing, odnosno modnog uživljavanja u uloge, od turneje Jacoba Elordija inspirirane Frankensteinom, preko promotivnih izdanja Jenne Ortege za drugu sezonu serije Wednesday, do svega što se trenutačno veže uz Timotheeja Chalameta u Marty Supreme. Opsesija određenim subkulturama, likovima i uniformama očitovala se za proljetnu sezonu kroz povratak mornarskih kapa i vojnih jakni, a zatim se postupno preselila i u modne kampanje i kolekcije.
Sezona za proljeće 2025. pokrenula je povratak sailorcore estetike, s naletom bretonskih pruga, mornarskih kapa i ovratnika koji su zavladali ulicama modnih metropola. Pogledamo li ne tako davno prikazane kolekcije za proljeće 2026. i kolekcije kuća poput Simone Rocha te Jean Paul Gaultiera u interpretaciji Durana Lantinka potvrđuju trijumfalni povratak ovog stila, s prugama i mornarskim kapama.
Slično tome, prošla godina donijela je snažan povratak popularnosti vojnih jakni, djelomično potaknutih indie sleaze trendom i stilom zvijezda poput Alexe Chung, Charli XCX i Jenne Ortege. Svoju ulogu odigrala je McQueen kolekcija za proljeće 2026., kao i off-season kolekcija Ann Demeulemeester, koje zajedno sugeriraju fascinaciju uniformama. Trend vojnih jakni pritom upućuje i na novo vrednovanje neobičnih hobija kao izvora inspiracije i kolektivnog identiteta.
Demnina prva kolekcija u ulozi kreativnog direktora Guccija dodatno je potaknula ovu ideju zajednice. Predstavila je niz Gucci „likova“, od kojih svaki definira vlastita estetika i interesi. Kolekcija pod nazivom La Famiglia djeluje kao istraživanje kaotične povijesti Guccija i njihovog kupca, istražuje kako se brend oblikuje kao identitet, kroz vlastite kupce i njihove supkulture (od onih najimućnijih do aspirativnih) kojima se može pripadati.
Polarizirajuća priroda aplikacija poput TikToka i X-a svrstava nas u kategorije poput „modnih ljudi“ ili „nemodnih ljudi“, gotovo prema onome što posjedujemo. Kako postaje lakše pronaći svoju „ekipu“ na temelju toga gdje i što kupujete, koje brendove podržavate i što pretražujete, tako postaje lakše i odijevati se na taj način - htjeli mi to ili ne.
Ovo proučavanje subkultura dodatno je obogatila i kolekcija Matthieua Blazyja za Chanel. Revija, predstavljena u sklopu Métiers d’Art linije, odvela je uzvanike u njujoršku podzemnu željeznicu i prikazala čitav niz likova specifičnih za New York.
Inspirirana energijom grada i osobnim iskustvima Gabrielle Chanel u New Yorku, kolekcija je kroz prizmu svakodnevnih putnika prikazala različite tipove „Chanel žena“. Od studentica umjetnosti do turista, kolekcija je naglasila poruku da njujorška podzemna željeznica pripada svima - a u njoj ćemo lako pronaći svoje mentalno mjesto u određenim Chanel komadima.
Možda se radi o podsvjesnom alatu otpora prema političkim podjelama i rastućoj netrpeljivosti kojoj danas svjedočimo. A možda je riječ jednostavno o našoj dubokoj potrebi za pripadanjem. Kako god bilo, sklonost odijevanju kroz likove zasigurno će obilježiti i godinu koja je pred nama.
