Tijekom posljednjih par godina ste se sigurno, barem jednom, na društvenim mrežama susreli s obožavateljima koji svoju preferiranu pop divu nazivaju majkom. Ako ste imali još više sreće, prvotni šok zbog tog intenzivnog parasocijalnog odnosa su vam pojačale mnogobrojne složenice gdje riječ 'majka' služi kao baza za možda najapsurdnije rečenice koje ste ikada pročitali u životu. U opisu slike outfita koji je Beyonce nosila na svojoj nedavnoj Renaissance turneji bi pisalo ''upravo me probudio ovaj majkotres 9.9 po Richteru''. Svaki dolazak Zendaye na crveni tepih bi pratili komentari poput ''majka je stigla''. Lana Del Rey je prema korisnicima društvenih mreža završila ''studij majkologije na sveučilištu u Servingtonu''. Glumicu Rosamund Pike se početkom 2024. godine zbog njene spektakularne Dior haljine optužilo da je ''11.09. zabila majkoplov u Svjetski centar serviranja i P****gon''.
Iako su neke od ovih pop diva zaista majke u originalnom smislu riječi, velika većina to nije. Na kraju dana, u ovim je slučajevima to najmanje presudno, pošto se vrlo lako možemo susresti sa životinja, stvarima i apstraktnim pojavama koje se također naziva majkama. Kako našem bijelom, heteronormativnom društvu objasniti da riječ majka više nije samo oznaka za ženu koja je rodila, već epitet koji se daje bilo kojoj impresivnoj osobi ili pojavi, nerijetko iz svijeta poznatih i popularne kulture? Također, kako im objasniti da to nije u potpunosti nova ili Gen Z pojava, nego da je majka već desetljećima riječ koja je dobila nebrojeno puno značenja i zašto se isto s druge strane nije dogodilo s riječi otac i drugim rodbinskim terminima?
Pogledamo li riječ majka u sterilnom okruženju bez ikakvog konteksta, naravno da se radi o riječi koja opisuje ženu koja je rodila ili skrbnicu djece. Ubacimo li tu riječ u društveni i kulturni kontekst naših prostora, ona ima identično značenje, doduše s primjesom heteronormativnih faktora tradicionalne, pokorne žene koja u idealnom scenariju brine za potrebe nuklearne obitelji i preferabilno nije zaposlena. Danas, majka je oznaka za osobu ili pojavu koju kolektiv na društvenim mrežama smatra izvanserijskom, posebnom, kulturno značajnom i slično. Suvremena upotreba riječi se nerijetko vrti oko pjevačica, glumica i drugih diva popularne kulture, a redovito ju viđamo u sferama stan kulture na društvenoj mreži ranije poznatoj kao Twitter, TikToku, Instagramu i šire.
Cher
Zbog ograničenosti našeg jezika u kontekstu suvremene, popkulturne terminologije, stan kultura nema izravan prijevod, no svoj ulazak u kolektivnu svijest duguje istoimenoj Eminemovoj pjesmi s početka milenija koja govori o obožavateljima koji su u potpunosti opsjednuti određenom slavnom osobom. Na kraju dana, sve će vam biti jasno kada saznate da je stan stopljenica riječi fan i stalker (uhoditelj). Prema tome, može nam biti jasno da je stan kultura doslovni kult ličnosti stvoren oko neke poznate osobe, danas najčešće pjevačice. U toj kulturi se obožavanje pretvara u čitavu online osobnost osobe i (ne)službeno članstvo u nebrojeno puno skupina obožavatelja poput Beyhive, Barbz, Swifties, Little Monsters i sl. gdje vlada isključivo matrijarhat.
Matrijarhat, no i jedna vrsta eskapizma, posebice kada pričamo o ženama i LGBTQ+ zajednici. Zanemarimo li današnju evidentnu toksičnost stan kulture i redovne rasprave o tome tko je veća 'majka', nije suludo zaključiti kako su dive popularne kulture kroz povijest predstavljale utočište od surove stvarnosti. Zabavna industrija i njeni kulturni proizvodi su od svojih početaka i zlatnog doba Hollywooda bili izuzetno queer kodirani. Kako zbog gej muškaraca koji su nerijetko radili iza kulisa velikih produkcija i velikih zvijezda, tako i zbog same queer kulture koja je, bez obzira na nekadašnju negativnu klimu povezanu s njom, imala veliki broj pristaša među najvećim zvijezdama tog doba. Originalnom majkom možemo prozvati Judy Garland, posebice nakon mjuzikla Čarobnjak iz Oza koji je eskapističko i camp remek djelo. Dorothy iz svog svakodnevnog noir života na farmi odlazi u emancipirani, šareni svijet gdje je okružena osebujnim likovima koji se sami bore sa svojim nedaćama. Mjuzikl je rezonirao sa ženama i LGBTQ+ populacijom ponajviše zbog toga, zbog nade da negdje iznad duge postoji svijet u kojem su shvaćeni ozbiljno i u kojem postoji rješenje njihovih problema. Nije ni čudo što je interni izraz za raspoznavanje između gej muškaraca u to doba postao izraz ''Prijatelji Dorothy''.
Judy Garland
Nerijetko se majkom proziva onu divu koja se zalaže za marginalizirane skupine ili onu koja je sama dio slične skupine. Po pitanju poznatih žena u zabavnim industrijama gdje većinom dominiraju muškarci, nije čudno da su se neke od danas najvećih pop zvijezda morale izboriti za svoje mjesto pod reflektorom ili s vlastitim teškim životom. Madonna i Cher su se borile s osudama zbog svog stila i seksualnosti, Barbra Streisand s osudama oko svog fizičkog izgleda, Kylie Minogue s malignom bolesti, Tina Turner s toksičnim i nasilnim partnerom, Mariah Carey i Whitney Houston s rasizmom, Ariana Grande s terorističkim napadom na koncertu, Beyoncé s obiteljskim problemima, Lady Gaga s ovisnosti, Britney Spears s višegodišnjim prisilnim skrbništvom pod obitelji koju je zanimao jedino njen novac i tako dalje. One koje su se uspjele izboriti za sebe, posebice ako se to događalo pred očima javnosti, automatski dobivaju status majke. Koliko god smo kao društvo krivi za uništavanje života određenim pop divama, jednakom mjerom smo zahvalni na tome što nas svojim primjerima inspiriraju kako se može preživjeti sve. Znači li to da su nam pop dive alternativne majke? Ako jesu, odakle dolazi ta potreba da sebi nepoznate osobe smatramo majkama?
Majkom se u popkulturalnom smislu postaje onda kada se žena pred očima cijelog svijeta izbori za sebe.
Kao i većina današnje mode i popularne kulture, riječ majka u tom kontekstu je inspirirana underground queer kulturom, posebice jezikom ballroom scene. Scena koja je danas puno bolje reprezentirana u medijima je počela kao LGBTQ+ supkultura Afroamerikanaca i Latinx osoba koje su, suočene s rasizmom i netolerancijom, organizirale vlastite susrete, plesna natjecanja i događaje inspirirane izborima za ljepotu. To je bilo od izričite važnosti za afroameričke transrodne osobe i drag kraljice koje u ono doba nisu bile dobrodošle ni u bjelačkim LGBTQ+ krugovima. Izdvojenost i stvaranje zatvorene supkulture je naposljetku iznjedrilo posebnu terminologiju i sustav kuća: alternativnih i odabranih obitelji u koje su bili dobrodošli svi odbačeni od vlastite obitelji i homofobnog društva.
'Paris is Burning' (1990.) pogled je u marginalizirani svijet ballrooma i vogueinga kojem pop kultura puno duguje
Kuće su se nerijetko nazivale po poznatim modnim dizajnerima, te su tako nastale legendarne kuće Saint Laurent, Mugler, Miyake, Balenciaga i slično. Glava kuće se naziva majkom, a to je najčešće transrodna osoba, drag kraljica ili gej muškarac koji iza sebe imaju velika postignuća iz ballroom svijeta. Willy Ninja, osnivač i prva majka kuće Ninja, je u revolucionarnom filmu koji je među prvima stavio fokus na ballroom scenu u suvremenom dobu Paris is Burning iz 1990. rekao kako je majka u tom kontekstu netko tko se brine o ballroom kući, svojoj 'usvojenoj' djeci i osoba koja im ima nešto za ponuditi. Također, ove kuće obilježava natjecanje u ballroom sferi pod tim zajedničkim prezimenom. Taj dokumentarni film je snimljen tijekom osamdesetih godina, a izašao je iste godine kada i Madonnina hit pjesma i spot Vogue koji je dodatno popularizirao ballroom scenu i voganje u mainstream kulturi, te je šira javnost time otkrila do tada relativno skriveni svijet i njegovu terminologiju. Legendary, iconic, shade, werk, slay, chop, ali i mother su samo neki od izraza koji prožimaju današnji jezik popularne kulture, a dolaze iz te marginalizirane scene.
Queer kultura zaslužna je za većinu slendga u pop kulturi i modernom vremenu
Dok se u jednu ruku može činiti pozitivnom stvari to što se takav šaroliki jezik prihvaća u mainstreamu, supkulture poput ballrooma, punka i ostalih su nerijetko pokradene bez povratne podrške. Reprezentacija i prisutnost supkultura koje su oblikovale popularnu kulturu je bitna, no kada samo gentrificiramo izraze koji su nastali iz boli ili potrebe marginaliziranih skupina i zauzvrat ih ne podržimo ni na kakav način, nismo ništa bolji od raznih poznatih muzeja u kojima se nalaze čitave pokradene kulture. Ne tako davno je pjevačica Cardi B pokušala pravno zaštititi ''okurrr'', specifičan način izgovaranja riječi ''Okay'' koji svoj izgovor vuče iz slenga drag kraljica, a taj izraz je dodatno popularizirala emisija RuPaul's Drag Race. Cardi je ovaj pokušaj neslavno propao na sudu, te ju je to blagim dijelom 'otkazalo' među LGBTQ+ populacijom. Cardi nije 'majkovala', reklo bi se. S druge strane, Madonna koja je i zaslužna za veliko otkrivanje ballroom i vogue scene u devedesetima je to odradila s poštivanjem zajednice čije je plesne pokrete i motive preuzimala. Iako će neki kritičari danas reći da Madonna nije ništa bolja od drugih koji su iskoristili i bacili marginalizirane zajednice, ne smijemo zaboraviti njen bezuvjetni angažman za vrijeme epidemije AIDS-a kojim je riskirala svoju ionako već ugroženu karijeru. Madonna je majka u svakom smislu te riječi.
Donna Summer
Znak jednakosti je stavljen između majki ballroom kuća, tradicionalnih majki, te 'majki' popularne kulture koje svojim obožavateljima i šire predstavljaju zaštitu i bijeg od svojih problema. Zato kada idući put pročitate komentar 'majka' ispod nečije fotografije, sjetite se da je to danas univerzalna lijepa riječ i možda najbolji kompliment koji možete vidjeti. Da je to riječ koja u sebi skriva ljepotu obitelji, ljepotu brige o drugima, ljepotu jedne zajednice koja se pobrinula sama za sebe kada se suočila s neprihvaćanjem, ljepotu nadilaženja vlastite loše situacije i konačne pobjede bez obzira na okolnosti. Možda nismo mogli bolje ući u ovo desetljeće nego s činjenicom da je riječ majka, u svakom svom smislu, najljepša riječ koju možemo napisati.
