Sretno more: Izronili čak četiri tone smeća i nadu u čišći Jadran

Zamislite ljetni dan na plaži - sunce, more, miris borova, a ispod površine - plastične vrećice, gume, boce, komadi mreža... Tužna je to realnost našeg Jadrana, ali i priča koja se polako mijenja - zahvaljujući novim tehnologijama, entuzijazmu mladih i zajedničkim akcijama koje pokreću pozitivne promjene.

U središtu jedne takve priče je autonomno plovilo Faust V koje, pomoću Telemachove 5G mreže, detektira otpad bolje nego 20-ak brodova za­jedno.

Ova pametna tehnologija debitirala je u Zadru, a zatim se preselila u Krilo Jesenice gdje je zajedno s roniocima i učenicima izvukla tone otpada iz mora.

Tehnologija u službi prirode

Projekt „Sretno more“ zajednički su pokrenuli Telemach, DIH Innovamare i Institut „Ruđer Bošković“ s idejom da se moderne tehnologije - od 5G-a do podvodnih dronova - iskoriste za konkretne i korisne ekološke akcije. I nisu stali samo na čišćenju. Cilj je veći: edukacija, osvještavanje i inspiracija mladih da postanu čuvari mora.

„Odgovornost prema okolišu nije samo naša obaveza, nego i prilika da iskoristimo resurse koje imamo kako bismo odgovorili na izazove današnjice i zajedno stvarali bolju budućnost. Naša misija je jasna - želimo sačuvati Jadransko more, naše najveće prirodno bogatstvo. Danas ne pričamo o moru kakvo je bilo jučer, nego o moru kakvo želimo sutra. Projektom ‘Sretno more’ preuzimamo inicijativu i ne čekamo da netko drugi riješi problem - mi ga rješavamo sada, s učenicima, znanstvenicima i poduzetnicima“, rekao je Igor Duić, direktor Korporativnih komunikacija Telemacha.

Naša misija je jasna - želimo sačuvati Jadransko more, naše najveće prirodno bogatstvo.

 

Akcija koja mijenja Zadar

Prva ekološko-edukativna akcija održana je na popularnoj zadarskoj plaži Kolovare. Uz podršku Grada, Sveu­čilišta i Ronilačkog kluba Sv. Roko Bibinje, s morskog dna izvađena je čak tona otpada! Učenici Osnovne škole Šime Budinića učili su o morskoj bioraznolikosti, testirali kako funkcionira Faust V i pridružili se čišćenju.

„Edukacija mladih neophodna je za dugoročnu zaštitu mora i prirode općenito jer upravo oni oblikuju buduće društvene vrijednosti i navike. Kad mladima damo znanje, odgovornost i priliku za djelovanje, stvaramo generaciju koja ne samo da razumije problem, nego i aktivno pridonosi rješenju. Zato je važno podržati ovakve projekte jer ulažemo u svijest, znanje i ponašanje koje će dugoročno očuvati naš morski okoliš“, smatra doc. dr. sc. Ivana Zubak Čižmek, profesorica s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, koja je održala edukaciju za osnovnoškolce.

Edukacija mladih neophodna je za dugoročnu zaštitu mora i prirode općenito jer upravo oni oblikuju buduće društvene vrijednosti i navike.

Tri tone smeća u Krilu Jesenice

Sredinom svibnja Faust V stigao je u Krilo Jesenice gdje je više od 40 ronilaca i učenika OŠ Jesenice, uz potporu lokalne zajednice, očistilo podmorje luke i plaže te skupilo više od tri tone otpada. Djeca su uzorkovala more, učila o mikroplastici i vlastitim rukama mijenjala stvari nabolje.

„Ova inicijativa pokazuje koliko snažnu ulogu tehnologija ima u očuvanju naših prirodnih resursa. Ponosni smo što, zajedno s našim partnerima projektom ‘Sretno more’ pridonosimo održivoj budućnost, a posebno me veseli izniman interes mladih za sudjelovanjem u njezinoj izgradnji“, izjavio je Igor Duić, direktor Korporativnih komunikacija Telemacha.

Ova inicijativa pokazuje koliko snažnu ulogu tehnologija ima u očuvanju naših prirodnih resursa.

Teo Baučić iz Kluba za podvodne aktivnosti Iglun naglasio je kako sudjelovanje u ovakvim akcijama nije samo korak prema čišćem moru, nego i ulaganje u svijest i ponašanje budućih generacija.

„Kao roniocu, svaki zaron otkriva mi pravo stanje našeg podmorja. Sudjelovanje u akcijama kao što je ‘Sretno more’ daje nam priliku da konkretno djelujemo i pridonesemo očuvanju mora. Korištenjem inovativnih tehnologija možemo brže i preciznije uočiti i ukloniti otpad, a istodobno educiramo djecu i mlade o važnosti brige za okoliš. Ovo nije samo čišćenje, nego i važan korak prema dugoročnom očuvanju mora i jačanju ekološke svijesti u društvu“, rekao je Baučić.

Mala djela, velika promjena

Što je zapravo Faust V? Riječ je o inovaciji DIH Innovamarea, plovilu čija je namjena višestruka: od nadzora turističkog prometa do praćenja kvalitete mora. Plovilo je opremljeno dronom, može ići u dubinu do 50 metara te pomoću senzora i sofisticiranog nadzornog sustava detektirati objekte. Za komunikaciju s plovilom, odnosno upravljanje plovilom i dronom te za videoprijenos u realnom vremenu koristi se Telemachova najmodernija 5G mreža, nedavno proglašena mrežom najbolje kvalitete u Hrvatskoj.

Telemach već godinama ulaže u tehnologije koje pomažu prirodi - od dronova za nadzor šuma i pošumljavanja opožarenih područja do edukacije tisuća školaraca predstavom „Tko to tamo prlja“. „Sretno more“ je logičan nastavak, ali i nešto više: poziv svima nama da se uključimo.

Jer, kako kaže Mateo Ivanac iz Innovamarea:

Inovacije nisu luksuz, nego nužnost za postizanje zelenije budućnosti.

Press //

Projekt Sretno More/Krilo Jesenice

Press //

Igor Duić, Đani Iglić i Mateo Ivanac

 

Važno je znati...

 

Jadransko more, dragulj Mediterana, danas u sebi ima više mikroplastike nego nekih vrsta riba, a u njegove vode svake godine uplovi više brodova nego što ima stanovnika Hrvatske.

 

Hrvatsku svake godine posjeti oko 20 milijuna turista, većinom zbog mora; istodobno se tijekom turističke sezone količina morskog otpada poveća i do 40%.

(izvor: Ministarstvo turizma/UNEP)

 

U Jadranu pluta čak 200.000 komada plastike po četvornom kilometru.

(izvor: UNEP/IOC-UNESCO, 2021.)

 

Znanstvenici procjenjuju da bi prirodnim putem moru trebalo više od 1000 godina da se „očisti“ od mikroplastike, ako bi se odmah prekinulo novo onečišćenje.

(izvor: Nature Sustainability, 2022.)

 

Mikroplastika je pronađena u 100% uzoraka riba iz Jadrana.

(izvor: Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, 2023.)

 

Populacije riba u Jadranu pale su za čak 40% u posljednjih 60 godina.

(izvor: FAO, Europska komisija, 2020.)

 

Jedna plastična boca razgrađuje se do 500 godina raspadajući se pritom u mikroplastiku koju ribe - i ljudi - konzumiraju.

(izvor: NOAA Marine Debris Program, 2024.)