U veljači prošle godine, drag kraljica Nymphia Wind je u popularnoj emisiji RuPaul’s Drag Race za slavni izazov Snatch Game glumila Jane Goodall, legendarnu znanstvenicu i aktivisticu koja je svoj život posvetila nekonvencionalnim metodama istraživanja čimpanzi. I dok se Wind nije proslavila svojim glumačkim i celebrity impersonation vještinama, Goodall je njen nastup smatrala senzacionalnim - do te mjere da su snimile nekoliko videa na raznim društvenim mrežama. Naravno, u službi promocije raznovrsnih fondova i programa sadnje drveća i zaštite čimpanzi diljem svijeta.
Naravno, rezultat tih interakcija je bio veliki interes mlađe i queer populacije za život i rad Jane Goodall, a možda u tome leži čarolija jedne od najpoznatijih znanstvenica i aktivistica našeg vremena. Čak je i sa svojih 90 godina, na sve dostupne načine, nastavila širiti poruke mira (službeno prepoznate od UN-a) i nježnosti prema prirodi, životinjama, ali i prema sebi. Goodall je preminula dok je bila na turneji po SAD-u, na kojoj je ponovo govorila iste stvari. Putovala je gotovo 300 dana godišnje. U svojim nastupima, uz ozbiljne poruke, često je znala oponašati glasanje čimpanzi ili se našaliti da je Tarzan izabrao pogrešnu Jane. Ta razina snage i borbe za poruku, koja je već odavno trebala biti ugrađena u kolektivnu svijest čovječanstva, je zaista inspirativna. No, Goodall ćemo zauvijek pamtiti po njenom radu, koji je kasnije inspirirao mnoge, ali i srušio nekoliko granica i predrasuda u svijetu znanosti.
Revolucionarna znanstvenica
Još šezdesetih godina prošlog stoljeća, dok je živjela među čimpanzama u Africi, Goodall je zabilježila kako koriste alate i izvode ponašanja za koja se dotad vjerovalo da su isključivo ljudska, a otkrila je i njihove individualne osobnosti. Njene spoznaje, popraćene člancima i dokumentarcima, zauvijek su promijenile način na koji čovječanstvo gleda na svoje najbliže biološke rođake, ali i na emocionalnu i društvenu kompleksnost cijelog životinjskog svijeta. Upravo tada je Goodall postala globalna figura.
Goodall je bila poznata po svom nekonvencionalnom pristupu – čimpanzama je davala imena umjesto brojeva, hranila ih i ulazila u njihov svijet, zbog čega ju je dio znanstvene zajednice kritizirao. No upravo su joj taj pristup i njeni pionirski nalazi donijeli naslovnicu National Geographica 1963. godine i svjetsku slavu. Kultna naslovnica prikazuje ju kako pruža ruku prema mladunčetu po imenu Flint, dok on poseže prema njoj.
Nakon što je 1986. vidjela uznemirujuće snimke eksperimentiranja na životinjama, usmjerila se na globalni aktivizam. Tijekom pandemije 2020. pokrenula je podcast Hopecast, u kojem su gostovala ugledna imena poput Margaret Atwood. Tijekom života je primila brojna priznanja, uključujući i najveće odličje SAD-a, koje joj je 2025. uručio tadašnji predsjednik Joe Biden, te prestižnu Templetonovu nagradu 2021. godine. Bila je imenovana i ambasadoricom mira UN-a, te je napisala brojne knjige, među kojima i autobiografiju Reason for Hope.
Goodall ostaje zapamćena kao revolucionarna figura u znanosti, borbi za prava životinja i održivost čovječanstva bez uništavanja onoga što nam je pruženo iz prirode.
