Pauza je jedan od onih trenutaka u radnom danu tijekom kojeg imamo pravo izaći, opustiti se i, logično, nešto pojesti. Iako je to naše pravo, u posljednjih nekoliko godina se događaju situacije kada ga krivo koristimo ili ga jednostavno zanemarimo zbog raznih faktora. Prema najnovijim istraživanjima, uključujući ono američke tvrtke eZCater, tijekom 2024. je zabilježen rekordan broj zaposlenika koji ne koriste svoje pauze za ručak ili obroke u potpunosti preskaču tijekom radnog dana. Među njima se ističe i veliki broj Generacije Z, od kojih gotovo 47 % zbog posla u potpunosti preskače obroke dva ili više puta tjedno.
Ističe se i sve veći broj zaposlenika, njih gotovo 20 %, koji obroke na poslu preskaču zbog osjećaja grižnje savjesti, neproduktivnosti i želje da što prije završe s poslom. ‘’Ne stignem’’, ‘’imam posla’’ i ‘’pojesti ću nešto nakon radnog vremena’’ najčešći su izgovori koje čujemo u takvim situacijama.
I dok u našim krajevima imamo drugačiji i kraći pogled na pauze od, primjerice, Talijana koji na dnevnoj bazi uzimaju pauze za ručak od sat ili više vremena, to ne bi trebao biti razlog potpunog preskakanja hrane tijekom radnog dana. Gladovanje gotovo nikada nije odgovor, a mi smo pitali stručnjake zašto su obroci tijekom radnog vremena važni i kako ih ponovo i zdravo uvesti u rutinu.
Koliko su obroci na poslu važni?
Izdvajanje vremena, odnosno planiranje obroka na poslu značajno utječe na kvalitetu našeg života na radnom mjestu i izvan njega. ‘’S obzirom na to da većina ljudi ima naviku pojesti 1 do 2 obroka tijekom radnog vremena (cca 8 h), što je između 250 i 500 obroka godišnje, složit ćemo se svi da je utjecaj tih kalorija itekako važan za zdravlje pojedinca. Stoga, uložiti energiju i vrijeme u planiranje zdravog hranjenja na poslu itekako ima smisla’’, rekao nam je nutricionist Roko Marović, CEO centra Nutrivision.
‘’Zbog bolje probave, stabilnije energije u ostatku dana, boljeg raspoloženja i kognitivne „kondicije“. Sumarno, zbog veće učinkovitosti tijekom radnog vremena i potpori generalnom zdravlju’’, dodaje Roko.
Što dovodi do preskakanja obroka?
Loša organizacija osobnog vremena, posebice na dinamičnim radnim mjestima, često je razlog zašto se preskače bilo kakva vrsta hrane tijekom radnog vremena. ‘’Ljudi rijetko planiraju, rijetko razmišljaju koliko im zapravo radne obaveze oduzimaju vremena kako bi uspjeli odvojiti i vrijeme za taj obrok, odnosno za ručak. I onda ga je najlakše preskočiti’’, rekla nam je psihologinja Ana Čerenšek.
Pitanje organizacije vremena u takvim slučajevima manje ovisi o poslodavcu, a više o našoj osobnoj raspodjeli vremena. Naravno, u slučaju kada nema vanjskog pritiska, uvijek postoji onaj samonametnuti uzrokovan perfekcionizmom i ambicijom. ‘’Upravo taj trenutak kada mi nismo dobro organizirani, dakle ne raspodjeljujemo dobro vrijeme u radnom vremenu, a s druge strane imamo velike aspiracije, imamo ambicije uspjeti, želimo impresionirati poslodavca, odraditi jako puno posla, pomoći drugima - na račun te ambicije ćemo često riskirati svoje zdravlje’’, dodaje Čerenšek.
Što su posljedice preskakanja obroka?
Osim same gladi, preskakanje obroka tijekom radnog vremena može imati ozbiljne posljedice na naše fizičko i mentalno zdravlje. Roko Marović otkrio nam je da naše tijelo reagira kada ga udaljimo od ustaljene rutine prehrane:
‘’Ustaljenom obrascu prehrane tijelo se hormonski i neurotransmiterski prilagođava pa, ako preskočite neki obrok u danu na koji ste zadnjih nekoliko mjeseci navikli, gotovo sigurno će se javit osjećaj gladi i nervoze bez obzira trebali vi zaista te kalorije u tom trenutku ili ne.’’
Preskakanje očekivanog obroka može rezultirati prekomjernim unosom kalorija u sljedećem obroku zbog velikog osjećaja gladi ili može rezultirati odabirom „praznih kalorija“ zbog povećane žudnje za visokokaloričnom hranom
Kada preskočimo obrok zbog posla ili loše organiziranog vremena, osim što naše tijelo ostaje bez potrebnih nutrijenata za pravilno funkcioniranje, takve se posljedice mogu odraziti i na naše mentalno zdravlje.
‘’Moguće su posljedice anksioznog raspoloženja, čak i depresivni simptomi, a da ne kažem kako je znatno narušen naš fokus. Kada se izgladnimo, onda često posegnemo za nečim što je brzo, masno, puno šećera i nekakvih brzih kalorija. To će rezultirati time što nećemo biti zapravo fokusirani na ono što radimo,'' rekla nam je Ana Čerenšek.
Pobjeći će nam puno detalja, morat ćemo se vraćati i ispravljati greške koje smo u startu mogli prevenirati s boljim, zdravim pristupom
Osim tih posljedica, glad na radnom mjestu može dovesti do nervoze, manjka empatije, tolerancije i strpljenja prema drugima u radnom okruženu. ‘’To je možda ono najgore što se javlja kao posljedica u tim trenucima’’, dodaje.
Kako ponovo uvesti hranu u radni dan?
Ako ste se, kao sve veći broj zaposlenika u Hrvatskoj i šire, pronašli u ovakvoj situaciji - ne brinite, izlaz postoji. Kako nam je rekao Marović, to su ‘’postavljanje ciljeva, planiranje i priprema’’, te određivanje struktura naših obroka. Dodaje kako ne mora svaki ‘’gablec’’ biti kuhan ili kulinarsko remek djelo, već da treba razmišljati pragmatično. Ipak, kao glavni savjet izdvaja unošenje proteina i vlakana u prehrambene navike.
Uzimajući u obzir statistiku o čestom nedovoljnom unosu vlakana i proteina, ali i važnost istih za stvaranje osjećaja sitosti nekog obroka, uvrštavanje izvora proteina i vlakana je prvi savjet.
''Teško je očekivati da ćete gubiti mnogo vremena za pripremu obroka tijekom vašeg radnog vremena, ali zato je rješenje u pripremi obroka unaprijed to jutro ili dan prije. Kako vam više odgovara'', dodaje Roko. Otkrio nam je i jednostavni meni koji možemo slijediti kako bi tijekom radnog vremena dobili solidan omjer nutrijenata:
‘’Ako se radi o doručku na poslu, pureća šunka, zrnati sir i jaja mogu biti odličan izvor proteina, za međuobrok skyr jogurt ili quark sir, dok za ručak na poslu nikad neće pogriješiti s bijelim mesom ili lososom. Izvori vlakana tijekom vaših obroka na poslu mogu biti raznoliki, od voća (pr. jagode), povrća (pr. krastavac), orašastih plodova (pr. bademi), sjemenki (pr. bučine), cjelovitih žitarica (pr. bulgur), leguminoza (pr. slanutak) i drugih.’’
