Mediteranska dijeta posljednjih godina privlači sve veću pozornost stručnjaka i zaljubljenika u zdravu prehranu. Iako se često naziva dijetom, zapravo je riječ o dugoročnom načinu života nadahnutom tradicionalnom prehranom zemalja južne Europe, poput Grčke, Italije i Španjolske. Temelji se na prirodnim, jednostavnim namirnicama te naglašava umjerenost, uživanje u hrani i brigu o cjelokupnom zdravlju.
Od čega se sastoji mediteranska dijeta?
U središtu ove dijete nalazi se maslinovo ulje kao glavni izvor masnoća te obilje svježeg voća i povrća koje se konzumira svakodnevno. Važnu ulogu imaju i cjelovite žitarice, poput zobi, ječma i integralne riže, dok se mahunarke i orašasti plodovi redovito uključuju u obroke kao vrijedan izvor biljnih proteina.
Riba i morski plodovi jedu se nekoliko puta tjedno, a piletina i jaja u umjerenim količinama. Mliječni proizvodi (osobito jogurt i sir) prisutni su, ali bez pretjerivanja, dok se crveno meso i prerađeni proizvodi nastoje svesti na minimum. Poseban naglasak stavlja se na sezonske namirnice i jednostavnu pripremu, kako bi hrana ostala što prirodnija.
Zdravstvene prednosti koje se teško ignoriraju
Brojna istraživanja povezuju mediteransku dijetu s manjim rizikom od srčanih bolesti, boljom regulacijom krvnog tlaka i povoljnijim razinama kolesterola. Ovakav način prehrane pridonosi i očuvanju funkcija mozga te može smanjiti vjerojatnost razvoja demencije. Uz to, pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine i smanjuje upalne procese u organizmu. Velika prednost jest to što se ne temelji na strogim zabranama, nego na razumnim izborima i ravnoteži.
Zašto je idealna?
Mediteranski pristup ne odnosi se samo na ono što je na tanjuru. On uključuje sporije i svjesno jedenje, zajedničke obroke s obitelji ili prijateljima, redovito kretanje (poput šetnje ili laganih sportskih aktivnosti) te dovoljno sna i smanjenje stresa. Riječ je, dakle, o filozofiji života koja njeguje sklad između tijela, uma i društvenih odnosa.
Kako započeti?
Prijelaz na mediteranski stil može biti postupan. Mnogi počinju tako što maslac ili margarin zamijene maslinovim uljem, u svaki obrok dodaju porciju povrća i češće biraju ribu umjesto crvenog mesa. Slatkiše postupno zamjenjuju voćem ili šakom orašastih plodova, dok voda postaje glavni napitak tijekom dana. Male, dosljedne promjene često donose najtrajnije rezultate.
