Europa očima europskih umjetnika
Zbirka je nastala 1980. kao ideja Simone Veil, prve predsjednice Europskog parlamenta. Svjesna kulturne i komunikacijske moći umjetnosti, Veil je željela da zbirka sadrži radove suvremenih mladih umjetnika te da bude prikaz europske vizualne baštine svojeg vremena. U međuvremenu je proširena djelima koja predstavljaju odraz društveno-političkih zbivanja te danas simbolizira gotovo pola stoljeća postignuća, težnji i jedinstva, od integracije sadašnjih država članica, preko temeljnih vrijednosti kao što su sloboda izražavanja, demokracija, ljudsko dostojanstvo i nužnost zaštite okoliša, do ključnih ličnosti koje su definirale put Unije.
Umjetnica Ivana Tkalčić pridružila se hrvatskim autorima i autoricama čija su djela uvrštena u Zbirku Europskog parlamenta
Rodna ravnopravnost
U posljednjem krugu otkupa zbirke konkurirali su radovi autorica iz nekoliko zemalja, što je u skladu s prilagođenom strategijom otkupa kako bi u bliskoj budućnosti kolekcija postala rodno uravnoteženija. „Trenutno djela autorica čine nešto više od četvrtine opusa. Rodna ravnopravnost jedna je od temeljnih vrijednosti EU-a, stoga Europski parlament, osim donošenja zakonodavstva za ravnopravniji položaj žena, to nastoji činiti i u svim drugim aktivnostima, poput rada na Zbirci. Prema istraživanju Europskog parlamenta iz 2021. godine, 60 % osoba koje se bave umjetnošću ili studiraju umjetnost su žene. Međutim, radovi autorica čine manje od 10 % stalnih umjetničkih zbirki diljem Europe“, istaknula je voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Maja Ljubić Kutnjak, dodajući kako je Ured u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu nedavno organizirao panel-raspravu na temu nužnosti ravnopravne vidljivosti i zastupljenosti autorica u kulturi.
Rad "Obiteljska mitologija – Sjećanja" obrađuje temu utjecaja obitelji na pojedinca i prenošenje sjećanja kroz generacije
Obiteljska mitologija – Sjećanja
Rad „Obiteljska mitologija – Sjećanja“ sisačke umjetnice Ivane Tkalčić poliptih je koji se sastoji od četiri dijela. Dio je ciklusa „Obiteljska mitologija“ i nastao je tehnikom recikliranja dokumenata, fotografija i teksta na papiru. Svaki od ova četiri dijela sadrži različite transformirane elemente, no svi su povezani s poviješću obitelji autorice.
„Iznimno sam počašćena što je moj rad postao dijelom ovako vrijedne i utjecajne zbirke, odnosno što će se pridružiti radovima drugih europskih umjetnika i trajno obilježiti duh jednog vremena. Posebnu vrijednost uvrštavanju daje činjenica da se zbirka zalaže za rodnu ravnotežu u zastupljenosti radova u umjetničkim zbirkama. Radom obrađujem temu utjecaja obitelji na pojedinca i prenošenje sjećanja kroz generacije. Željela sam naglasiti važnost obiteljske povezanosti i prijenosa sjećanja kao temelja čovjekovog identiteta. Radom želim osvijestiti i pomoći u lakšem prepoznavanju negativnih obrazaca i loših izbora. Dakle, cilj mi je potaknuti promišljanje o utjecaju obiteljskog okruženja na formiranje našeg identiteta i obrasce ponašanja pojedinaca, čime želim naglasiti važnost samosvijesti i mogućnosti izbora u kreiranju vlastitog života“, objasnila je Tkalčić. Ivana Tkalčić tako se pridružila ostalim hrvatskim autorima i autoricama u zbirci, čija su djela otkupljena prilikom ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a to su Boris Bućan, Ivana Franke, Sanja Iveković, Ivan Kožarić, Nives Kavurić Kurtović, Đuro Seder, Josip Vaništa i Zlatan Vehabović.
Stalni dodir s publikom
Radovi uvršteni u zbirku izlažu se na povremenim izložbama u centrima za posjetitelje Europskog parlamenta u Bruxellesu, Strasbourgu i Luxembourgu, u protokolarnim dvoranama te na javnim mjestima, a dostupni su i u online galeriji.
Aktualnu izložbu Umjetnost u demokraciji građani mogu posjetiti do kraja lipnja u Bruxellesu. „Tema je borba za demokratske vrijednosti u očima europskih suvremenih umjetnika. Izložba istražuje različite elemente demokracije i upućuje na dužnost da budemo pozorni, aktivni građani i sudjelujemo u važnim procesima za europsko društvo. U tom nas kontekstu podsjeća da je pred europskim, pa tako i hrvatskim građanima prilika za obranu demokracije i oblikovanje budućnosti Europe – izlazak na europske izbore 9. lipnja“, zaključila je Ljubić Kutnjak.
Fotografija: PR
