Pop kultura općenito, a uz nju i moda, na neobičan način uvijek odražavaju naše društvo, ali ga i oblikuju. Popularnost određene stvari u obje kategorije teško je precizno definirati. Zašto baš jedna serija postane hit među stotinama dostupnih opcija? Slično tome, na tržištu preplavljenom torbicama, koje su sve do jedne pažljivo i promišljeno dizajnirane, zašto tek nekolicina zaradi onaj slavni naziv ‘’it-bag’’?
Odgovor na pitanje zašto baš neke torbice postanu fenomen, dok druge nestanu iz fokusa nakon jedne sezone nije jednostavan. Što zapravo tražimo kada ulažemo u takav komad, te kako se uopće definira model koji u kolektivnoj svijesti postane ‘’it’’? Znače li nešto veličina, boja i funkcionalnost? I zašto se konstantno vraćaju u modu?
Pravo vrijeme
Geneza '’it torbe'’ uvijek je povezana s vremenom u kojem se pojavila. Mora izazvati veliki interes, ali prije svega, mora uhvatiti pažnju u pravom trenutku. Primjerice, Margaux torba brenda The Row, minimalističkog i tihog dizajna, pojavila se još 2018., ali tek se s usponom tihog luksuza i minimalizma probila na vrh.
Još jedan primjer je Balenciaga City torba iz 2001. koju je dizajnirao Nicholas Ghesquiere, poznata po ležernom obliku, metalnim detaljima inspiriranim bikerskom estetikom i povezanosti s modelima poput Kate Moss i Naomi Campbell. Da je predstavljena u razdoblju kada je dominirala stroga elegancija, vjerojatno ne bi postigla isti uspjeh. Balenciaga je pod donedavnim kreativnim direktorom Demnom vratila kultnu City torbicu u svom originalnom, ali i u osuvremenjenom obliku s profinjenijom siluetom.
Uspon kultnih torbica
Priča iza torbice jednako je važna kao i trenutak kada je predstavljena javnosti. Kako bi torba zaokupila pažnju, mora predstavljati simbol koji odražava modni duh tog vremena. Zbog toga su it torbice prošlih vremena poput vremenskih kapsula koje nam govore koji su bili dominantni modni afiniteti tijekom razdoblja njihove dominacije.
Početkom 2000-ih, modnom sferom su zavladali glasni luksuz, logomanija i torbice prekrivene monogramima poput onih iz Louis Vuittona ili Diora, te su predstavljale vrhunac nečijeg modnog statusa i kapitala.
Danas sve veću popularnost dobivaju torbe poput Telfar Shopping torbe, Bottega Veneta Andiamo ili staklene Coperni Swipe, s obzirom na to da utjelovljuju suvremene vrijednosti brendova i inovacije, a ne samo onaj nekad popularni i dominantni plošni luksuz u obliku statusnog simbola prekrivenog logotipom brenda.
No, svijet mode je i dalje pogonjen novcem i zaradom, pa ne čudi što ključnu ulogu u “it“ statusu i dalje igra (ne)dostupnost, Odnosno, privid nedostupnosti i slavni sold out efekt. Nije to daleko od klasičnih ekonomskih teorija ponude i potražnje, odnosno što je stvar teža za nabaviti, to ju više ljudi želi.
Nijedna torba ne utjelovljuje taj princip bolje od Birkin i Kelly torbi brenda Hermès, poznatih po iznimnoj nedostupnosti. U toj je kategoriji i Chanel Classic Flap, čija je cijena drastično porasla, dok joj je dostupnost diljem svijeta dodatno pala. Tijekom 2024. je i Gucci najavio kako će njihovi slavni modeli poput 1947 Bamboo i Jackie biti dostupni samo u određenim trgovinama diljem svijeta.
Čak su i jeftiniji brendovi shvatili snagu ograničene ponude, uključujući Telfar i Coperni, koji smanjuju dostupnost svojih ključnih komada.
Tradicija ili hype - što ostaje u povijesti?
Ipak, pravila igre su se promijenila unazad nekoliko godina. Danas torbica koja želi it predznak mora biti rijetka i nedostupna, ali istovremeno mora biti posvuda – na Instagramu, TikToku, u rukama slavnih na crvenim tepisima i na ulici, te na videima influencerica na našem for you pageu.
Naravno, postoji razlika između vječne it torbice koja desetljećima zadržava svoj kultni status i onih koji su aktualni hit, ali još nisu prošle test vremena. Birkin, Kelly, Chanel Flap, Fendi Baguette, Gucci Bamboo, Celine Luggage, Lady Dior i Dior Saddle spadaju u prvu kategoriju. Torbe poput The Row Margaux, Bottega Veneta Andiamo, Coperni Swipe i raznih Jacquemus modela tek ispisuju svoju povijest i kultni status.
Nije čudno što se u današnje vrijeme, posebice u slučaju brendova koji već imaju definiranu it torbicu koja je jedno vrijeme vladala scenom, viđa sve više reissue modela koji su identični svojim originalnim verzijama. Primjerice, Prada je početkom ovog desetljeća ponovo predstavila svoje slavne torbice od najlona u novim verzijama.
Na nedavnim Chloe revijama ponovo se pojavila Paddington torba, za koju je svojevremeno postojao red čekanja dulji od onog za Birkin i Kelly, a Michael Rider je u svojoj prvoj kolekciji za Celine snažno vratio oblik Phantom i Luggage torbica.
