Voditeljica Fonda za žene Karla Pudar: 'Sve dok čitamo izjave poput „sama si je kriva“ rodno uvjetovano nasilje je normalizirano'

Početkom tjedna, točno u 16 sati žene su stale u 20 gradova Hrvatske. Stale su solidarno uz žene u Bosni i Hercegovini, čija je sugrađanka, Gradačanka Nizama Hećimović, mučno ubijena pred kamerom. Njenu su smrt pogledale tisuće ljudi s cijelog Balkana. 

Prema statistikama, broj femicida, a sukladno tome i nasilja u obitelji, porastao je u posljednjih 10 godina. Hrvatska je tako treća u Europskoj uniji po broju femicida. Prošle godine u Hrvatskoj je ubijeno čak 13 žena, a ove godine, samo do srpnja, njih četiri. No nije samo brojka zabrinjavajuća. Zabrinjavajuća je i razina brutalizacije nasilja gdje se žene ubijaju na iznimno mučne načine: bombom, sjekirom, sačmaricom,.. 

Koliko je porast nasilja vidljiv, svjedoči i činjenica sve većeg broja žena koje traže pomoć Fonda za žene, fonda Zaklade Solidarna koji je s radom započeo krajem studenog prošle godine. Fond za žene za cilj ima financijski pomoći ženama kroz cjeline koje se nadopunjuju: pomoć i podrška žrtvama obiteljskog i seksualnog nasilja, dostupnost usluga vezanih uz reproduktivno zdravlje, ekonomsko osnaživanje, edukacija i prevencija te zagovaranje.

O radu Fonda za žene i njegovom okviru unutar trenutnog porasta nasilja, pričali smo s Karlom Pudar, voditeljicom Fonda za žene.

Fond za žene pokrenut je krajem studenog 2022. godine i već ste do Dana žena 2023. godine putem njega financijski podržali 17 žena i 27 djece. Kakva je ta brojka danas? Za što žene najčešće traže podršku?

Fond za žene smo pokrenuli krajem 2022. godine upravo kako bismo dugogodišnje napore u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja i postizanju rodne ravnopravnosti sveobuhvatno nastavili kroz direktan rad s korisnicama, tzv. hitnu podršku, ali i kroz neizmjerno važno zagovaranje za strukturne promjene u zakonodavstvu i institucijama. Bez promjene sustava dugoročna promjena je teško ostvariva. 

Žene nam se javljaju uistinu svakodnevno te smo samo od lansiranja Fonda do danas financijski podržali 54 žene s 89 djece koji su preživjeli rodno uvjetovano nasilje te je 17 žena dobilo potporu za reproduktivno zdravlje. Od osnivanja Fonda #spasime do danas preko Fonda za žene prosječno pomognemo jednoj ženi s dvoje djece da napuste nasilni odnos i nastave život u miru. 

S obzirom na sve veći porast femicida, održava li se traženje financijske podrške za izlazak iz nasilnih odnosa i na Fondu? 

Usudila bih se reći da nam je Fond za žene najprotočniji fond, jer koliko god sredstava skupimo, potreba je uvijek veća. S obzirom na to da je Fond ovisan o donacijama ljudi i tvrtki, pozvala bih sve da i malom donacijom naprave veliku promjenu u ljudskim životima. 

Brojevi kojima svjedočimo su poražavajući, no reakcije sustava još i više. Ovdje ne pričamo samo o reakciji policije, pravosuđa ili socijalne skrbi koji nakon tragičnog slučaja ili ne nađu nepravilnosti ili prebace odgovornost na nekoga drugoga. Pričamo i o, primjerice, obrazovnom sustavu koji djecu treba učiti nenasilju i ravnopravnosti. Izgubilo se povjerenje u sustav i mogućnost zaštite žrtve. Samo tijekom prošlog vikenda, uoči prosvjedne akcije “Sigurnost žena je odgovornost države” i solidarnog regionalnog stajanja #stani za sve žrtve femicida, u 48 sati evidentirana su 44 djela nasilja u obitelji. Od toga su 8 kaznena djela i 36 prekršaja iz domene nasilja u obitelji. I to su ona prijavljena, a strah me pomisliti kolika je realna brojka ako znamo da prema neslužbenim procjenama na 1 prijavljeno obiteljsko nasilje dolazi 10 neprijavljenih slučajeva. 

Fond za žene nastavio je putem Fonda #spasime gdje ste od 2019. do 2022. godine pomogli 147 žena i 276 djece, dok je Zaklada od svog osnutka kao jedan od prioriteta postavila rad na zaštiti ženskih prava te promicanju rodne ravnopravnosti.

S obzirom na toliko dugi rad u direktnom kontaktu s korisnicama, možete li nam podijeliti vašu perspektivu o trenutnoj situaciji "na terenu"? 

Nažalost, porast nasilja je vidljiv, čemu svjedoče gore navedeni brojevi te broj femicida, kao krajnjeg oblika rodno uvjetovanog nasilja. Ono što je dodatno zastrašujuće je da se nasilje brutalizira, sve je više i više kaznenih djela nasilja. Razlog eskalacije brojeva svakako je u nedostatku strateškog pristupa ovoj temi i nepostojanja učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja.  

Nasilje ne možemo suzbiti pojedinačnim vatrogasnim mjerama poput povećanja sankcije za kazneno djelo ili mjestimičnom edukacijom policajaca i policajki. Očito je da je rodno uvjetovano nasilje potpuno normalizirano kada nakon tragičnog slučaja čitamo izjave poput “sama si je kriva” ili “zašto ga je isprovocirala”, a njega opravdavamo sa “to je bilo iz ljubavi/ljubomore” ili zbog alkohola.

Zbog toga problem nećemo riješiti radeći na jednom polju, obrazovanje se mora pokrenuti, policija, pravosuđe i socijalna skrb mora shvatiti da ne rade dobro, da protokole, pravilnike i interne procese moraju mijenjati jer o njima ovisi goli život naših sugrađanki. S druge strane, mi kao pojedinci i pojedinke moramo prestati okretati glavu kada je nasilje u obitelji u pitanju, moramo početi vjerovati ženama, a mediji promijeniti svoj način izvještavanja o nasilju. 

S obzirom na to da kroz vaš rad surađujete i s drugim institucijama, na koji način bi međuresorna suradnja mogla biti još bolja kako bi se postigla prevencija i još bolji rezultati? 

Različite institucije i agencije, poput policije, socijalnih službi, pravosuđa, zdravstvenih ustanova, trebaju raditi zajedno na usklađivanju svojih politika, postupaka i protokola kako bi se osigurala koherentna reakcija na nasilje u obitelji. Kako bi se brže identificirao rizik i pravovremeno interveniralo nužno je da institucije brzo i pravovremeno međusobno dijele relevantne informacije o sumnjivim slučajevima obiteljskog nasilja i femicida. 

Nadalje, institucije trebaju raditi na podizanju svijesti o obiteljskom nasilju i femicidu među svojim osobljem. Policija tu već radi neke korake, dok s druge strane na Pravosudnoj akademiji koja educira naše suce i sutkinje ne može predavati nitko izvan pravosuđa. Ne razumijem u čemu je problem da stručnjakinje koje se pitanjem nasilja bave godinama, pa i desetljećima dođu i educiraju naše suce i sutkinje. Udruge u Hrvatskoj imaju ključnu ulogu u podršci osobama koje su preživjele nasilje i podizanju svijesti o problemu nasilja. 

Međuresorna suradnja treba biti usmjerena na žrtve i njihove potrebe. To uključuje pružanje sigurnih mjesta, emocionalne podrške, pristup pravdi i ekonomskoj pomoći. Institucije trebaju raditi zajedno kako bi osigurale da se žrtve ne osjećaju prestrašeno ili zapostavljeno u sustavu. Institucije bi trebale redovito pratiti statistike vezane uz obiteljsko nasilje i femicide te analizirati trendove kako bi bolje razumjele dinamiku problema i prilagodile svoje strategije prevencije. Trenutno jedina koja to radi je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Kako bi sve ovo i postigli ključna je redovita evaluacija međuresorne suradnje i njezinih rezultata radi identificiranja slabih točaka i prilika za poboljšanje te održavanje učinkovitog sustava prevencije.

Fond za žene možete podržati donacijom na linku!