U svijetu gdje su identiteti često svedeni na društvene kategorije, Greta Grakalić Rački i Lucija Marković probijaju dosadašnje granice o vezi queer identiteta i vjere, ruše stereotipe i otvaraju prostor za inkluziju na obje strane. Njihove životne priče, ispričane kroz intervju Maje Krištafor koji možete pronaći u novom broju ELLE-a, ističe važnost ljubavi, prihvaćanja i borbe za autentičnost u društvu i vjeri.
"Moja priča s teologijom započela je kao slučajnost"
Greta, teologinja i kulturologinja, objašnjava kako je ljubav prema teologiji otkrila slučajno. Njezino istraživanje započelo je proučavanjem veze između religije i društvenih identiteta, posebno kroz queer perspektivu. Greta naglašava da njezinu vjeru oblikuje ljubav i solidarnost, a teologiju vidi kao alat za oslobađanje marginaliziranih glasova i stvaranje inkluzivnog prostora unutar religijskih zajednica.
Snaga u prihvaćanju sebe
Lucija, koja se identificira kao duhovna osoba i agnostik, kaže kako je svoj identitet pronašla unatoč osjećaju izoliranosti unutar religijskih zajednica. Za nju je ključna poruka da nikada ne treba žrtvovati dio svog identiteta kako bi bio prihvaćen, a to opisuje biblijskim pojmom 'svetog bijesa' koji joj je omogućio pravo spasenje u pronalasku same sebe. Ističe da je važno boriti se protiv svih normi koje guše različitosti.
Ljubav je svetost
Greta je u braku sa suprugom Sanjom, a njihova priča posebna je upravo zbog hrabrosti s kojom su odlučile pokazati što znači ljubav i zajedništvo. Vjenčanje su imale u Evangeličkoj crkvi u Rijeci, te ističe kako joj je bilo izuzetno važno njihovu ljubav ovjekovječiti crkvenim obredom u zajednici. Greta ističe važnost transparentnosti u odnosima i vjeri, dok Lucija dodaje kako snaga ljubavi nadilazi sve.
Između prihvaćanja i otpora
Kroz svakodnevne izazove, Greta i Lucija svjedoče važnosti otpora prema društvenim normama i borbi za prihvaćanje. Smatraju kako je religijsko poistovjećivanje LGBTQ+ identiteta i grijeha duboko ukorijenjeno u nerazumijevanju i strahu od raznolikosti. Obje su kritične prema institucionalnoj rigidnosti Crkve, ali vjeruju kako u religiji i duhovnosti ima mjesta za uključivu budućnost.
Religija kao alat za društvenu promjenu
Smatraju kako je dužnost Crkve da se prilagodi i otvori queer osobama, čime bi se stvorila inkluzivna zajednica. Isto tako, naglašavaju kako treba otvoriti prostor i za razumijevanje vjernika. Aktivistički pristup vide kao ključ za rušenje barijera i premošćivanje razlika koje u današnjem vremenu više nemaju mjesta u duhovnosti i društvu. Dodaju kako vjera mora uključivati sve ljude, jer sama po sebi ne bi trebala imati granice.