Kao da iz pete brzine prebacimo u ler i krenemo kočiti. Sukladno tomu, jeste li ikada primijetili da vas prehlada, glavobolja ili iscrpljenost zateknu upravo u trenutku “kočenja”, kad napokon možete odahnuti nakon iscrpljujućeg razdoblja? Taj fenomen nije slučajnost. Poznat kao "let-down efekt," ovaj proces objašnjava zašto se naše tijelo često suočava s fizičkim i emocionalnim posljedicama upravo nakon što stres popusti.
DISCLAIMER: pišem ovaj članak dok ležim ukliještena od živca u nozi koji je odlučio stisnuti pauzu za mene. Čudno da uz to ne kišem, ne šmrčem ili još gore, ne grlim školjku, s obzirom na to što sam sve svom tijelu i umu u prošloj godini priuštila.
Što je Let-Down efekt ili Sindrom opuštanja?
Let-down efekt opisuje sklonost organizma da razvije simptome bolesti ili pogorša kronična stanja nakon završetka stresnog razdoblja. Tijekom stresnih situacija, tijelo mobilizira svoje obrambene mehanizme kako bi se suočilo s izazovima. Obrambeni mehanizmi uključuju pojačano lučenje adrenalina i kortizola - hormona koji nam pomažu u tome da ostanemo zdravi, energizirani i funkcionalni dok smo u stresu. No, kada stres prestane, tijelo prelazi u stanje opuštenosti koje može uzrokovati nagli pad imunološke funkcije. To rezultira simptomima poput:
- Glavobolja
- Prehlada
- Probavne smetnje
- Tjeskobe
- Umora
Ovaj proces je široko proučavan u medicini i psihologiji, a ne bavi se samo utjecajem negativnog stresa na nas već i onog pozitivnog. Naime, iako se trudimo izbaciti negativne stvari iz svog života kako bi bili zdravi, moramo balansirati i one pozitivne jer - i jedni i drugi - rade štetu! Stres nije samo distres (negativan stres poput loših odnosa, gužve u prometu ili nekog nemilog događaja), stres je i eustres (posao kojeg volimo i radimo prekomjerno, rođenje djeteta ili preseljenje). Upravo zato i ljudi koji imaju lijepe i ispunjene živote mogu oboljeti na odmoru jer je i njihov sustav iscrpljen!
Upoznajmo pobliže kako naše tijelo reagira na stres?
Tijekom stresnog razdoblja, tijelo proizvodi hormone poput adrenalina i kortizola koji povećavaju razinu energije i pripremaju nas na borbu ili bijeg. Taj proces uključuje:
- Povećanje otkucaja srca: Tijelo osigurava veći dotok krvi mišićima i mozgu.
- Suzbijanje sekundarnih funkcija: Probava i imunološki sustav postaju manje prioritetni kako bi se energija usmjerila na preživljavanje.
- Mobilizacija energije: Šećer i masne kiseline otpuštaju se u krv kako bi osigurali brzu dostupnost energije.
No, nakon što stres završi, razina adrenalina i kortizola opada. To uzrokuje stanje slično "padu s litice" gdje se imunološki sustav vraća u stanje mirovanja, što nas čini podložnijima bolestima.
Kako kortizol i adrenalin zajednički djeluju?
Tijekom stresnog događaja, kortizol i adrenalin pomažu tijelu da se brzo prilagodi kako bi preživjelo prijetnju. Oni:
- Pojačavaju imunološku obranu: Privremeno povećavaju sposobnost tijela da odgovori na infekcije.
- Potiču preživljavanje: Osiguravaju energiju i reguliraju ključne procese, poput regulacije šećera u krvi.
- Smanjuju oštećenja: Smanjuju štetne posljedice prekomjerne upale.
Iako su kortizol i adrenalin korisni tijekom kratkoročnog stresa, dugotrajno povišenje ovih hormona (kronični stres) može imati negativne posljedice:
- Supresija imunološkog sustava: Tijelo postaje podložnije infekcijama i bolestima.
- Povećana upala: Paradoksalno, dugoročno visoke razine kortizola mogu dovesti do kronične upale.
- Iscrpljivanje resursa: Dugotrajna mobilizacija energije može uzrokovati umor i iscrpljenost.
Kortizol i adrenalin štite nas od bolesti tijekom stresnih situacija omogućujući brzi odgovor i regulaciju imunoloških funkcija. Međutim, ravnoteža je ključna – predugo povišene razine ovih hormona mogu narušiti imunološku obranu i pridonijeti razvoju bolesti. Kao i kod svega u životu - previše je ipak previše pa je potrebno naći balans.
Psihološki utjecaj Let-down efekta
Naravno da svi ovi fiziološki efekti ne mogu proći samo tako. Naše tijelo je povezano s našim umom pa možemo reći da je tjelesno zdravlje neodvojivo od mentalnog zdravlje. Pa tako, osim fizičkih simptoma, let-down efekt ima i psihološku komponentu. Nakon intenzivnog stresa, ljudi često doživljavaju:
- Povećanu tjeskobu: Tjeskoba se očituje kao povećana zabrinutost zbog neizvjesne budućnosti.
- Emocionalni "burnout": Iscrpljenost koja dolazi s padom napetosti. Ovu iscrpljenost prati i pad entuzijazma, a nerijetko i cinizam po pitanju stvari i ljudi koji nas inače vesele.
- Osjećaj praznine: Nedostatak motivacije nakon što je cilj postignut. Poput ispuhanog balona. A očekivali smo suprotno - mislili smo da će se sve posložiti baš kad tu “stepenicu” prijeđemo i taj uspjeh ostvarimo.
I zato se razbolijevamo nakon perioda velike napetosti, ulaganja i velikih projekata.
Jedno od glavnih objašnjenja jest da tijelo tijekom stresa koristi mehanizme koji privremeno jačaju imunološki sustav (opisani ranije). Kada stres prođe, ti mehanizmi se deaktiviraju jer ih više ne trebamo, ostavljajući naš organizam osjetljivijim i prijemčivijim na viruse, ozljede pa i uklještenja (nažalost znam iz prve ruke). Primjerice, ljudi često prijavljuju simptome bolesti tijekom godišnjih odmora, praznika ili nakon velikih profesionalnih ili osobnih projekata. Kako bi moj frend rekao “dobro je biti nervozan”. Nisam znala o čemu priča. Sad znam.
No, nije da je to baš tako. Nije dobro biti nervozan (ili pod stresom), samo se naše tijelo s tim dobro nosi. Još je bolje dozirati stres i onaj dobar i onaj loš jer samo tako - dugoročno - možemo odmor provoditi onako kako ga provode ljudi na promotivnim lecima istih odmarališta koje smo i sami rezervirali.
Kako Ublažiti Posljedice Let-Down Efekta?
Iako se Let-down efekt ne može u potpunosti izbjeći, postoje načini kako ga ublažiti:
Postupno smanjujte stres
Molim vas nemojte iz pete brzine prebacivati u ler! Našem tijelu treba vremena da polako usporava pa ćemo tako i kvalitetnije balansirati lučenje kortizola i adrenalina, a ne samo prekinuti njegov dotok ostavljajući tijelo (i um) na “suhom”. Izbjegavajte nagle prijelaze iz intenzivnog stresa u potpuno opuštanje. Umjesto toga, uvedite aktivnosti poput lagane šetnje, dubokog disanja s aktivacijom ošita ili čitanja knjiga nešto prije odlaska na odmor. Idealno bi bilo da ovakve i slične aktivnosti radite tijekom cijele godine no, budimo realni, malo nas je koji za to nalazimo vremena pa, ako niste, pokušajte barem nekoliko tjedana prije odmora smanjivati tempo brzinu po brzinu.
Održavajte zdrav(iji) način života
O ovome su se napisali tomovi teksta kojeg čitamo ne bi li imali bolji životni stil. Kvalitetna prehrana, zdravi san i umjerena tjelesna aktivnost mogu vam spasiti glavu, pa to već znaju i ptice na grani. No, nije pitanje što biste trebali raditi nego imate li resurse za to i je li to vaš stvarni odabir. Kroz karijeru podučavam ljude ostvariti promjenu - što god to bilo za njih. Uspijevaju oni koji moraju ili oni koji u toj promjeni nalaze smisao. Svoj smisao, ne onaj koji su im drugi nametnuli. Ponekad nalazimo više smisla u tome da puno radimo (otplata kredita, štednja za školovanje djece, ulaganje i sl.) nego da ulažemo u zdravlje. Spomenula sam više puta balans. Balans nije pola pola, balans je kaos. Ako ste više stavili na vagu no što vam tijelo može pratiti, prigrlite i nesavršenosti koje idu s tim (poput Let down efekta). I nije problem ako se to događa sezonu, dvije ili tri. Problem će (pravi) nastati onda kad ne budete mogli stati.
Povremeno se zapitajte:
- Koji su moji prioriteti?
- Jesu li mi rokovi realni?
- Što mogu odgoditi ili pojednostaviti?
- Što sam spreman/na žrtvovati za njih?
- Je li vrijedno?
Za kraj (ili novi početak)
Let-down efekt podsjeća nas na osjetljivu ravnotežu između stresa i opuštanja. Razumijevanje ovog fenomena omogućuje nam bolje upravljanje vlastitim zdravljem i prevenciju simptoma koji mogu omesti naš svakodnevni život. Uvođenjem zdravih navika i postupnim pristupom opuštanju, možemo ublažiti posljedice let-down efekta i održati tjelesnu i emocionalnu ravnotežu.
No, što je vaša ravnoteža? Je li vas trenutačno stanje opametilo ili ćete s nekim jednostavnim rješenjem samo zaroniti nazad u (neodrživi) životni stil?
Pitanja su pred vama, a odgovori u vama. Ja znam da mi je prikovanost za krevet dala jedinstvenu priliku rezimiranja koju ću itekako iskoristiti. Nazad na listu prioriteta i nemojte se čuditi ako sljedeći odgovor kojeg od mene budete čuli bude “ne”.
