Umjetna inteligencija, personalizirana medicina i novi preventivni modeli mijenjaju naš pristup zdravlju, pred zdravstvenim sustavima otvaraju se potpuno nova pitanja. O tome kako će izgledati medicina idućeg desetljeća i zašto zdravlje postaje najvažnija investicija modernog društva razgovarali smo s Marijanom Pašalić, CEO Affidea Hrvatska, jednom od vodećih osoba privatnog zdravstvenog sektora u Hrvatskoj.
Posljednjih godina svjedočimo snažnom rastu privatnog zdravstvenog sektora. Što taj trend govori o očekivanjima današnjih pacijenata i kako se njihovi zahtjevi mijenjaju?
Današnji pacijenti više ne traže samo kvalitetnu medicinsku uslugu. Traže uslugu u trenutku kada im je potrebna, brzinu, individualizirani pristup i cjelovito iskustvo. To nije specifičnost zdravstva, jer ista očekivanja oblikuju gotovo sve industrije. Upravo zato zdravstvene ustanove danas moraju razmišljati ne samo kao pružatelji zdravstvene skrbi, nego i kao organizacije usmjerene na holističko iskustvo pacijenta.
Privatno zdravstvo danas ima sve važniju ulogu u zdravstvenom sustavu. Kako vidite njegov razvoj u Hrvatskoj u sljedećih deset godina?
Vjerujem da ćemo svjedočiti sve snažnijoj suradnji javnog i privatnog sektora. Privatno zdravstvo pritom će imati sve važniju ulogu zbog veće dostupnosti zdravstvenih usluga, bržeg uvođenje inovacija te snažnijeg fokusa na prevenciju i individualiziranog pristupa pacijentu. Potrebe stanovništva rastu, zdravstveni izazovi postaju kompleksniji, a očekivanja pacijenata sve veća. U takvom okruženju uspješni će biti sustavi koji će znati povezati stručnost, tehnologiju i kapacitete različitih dionika s jednim ciljem: boljim zdravstvenim ishodima za pacijente.
Nalazimo li se na početku potpuno nove ere zdravstvene skrbi?
Apsolutno. Dugo smo zdravstveni sustav gradili oko liječenja bolesti, a danas ga sve više usmjeravamo prema očuvanju zdravlja. To nije samo promjena terminologije, nego promjena cijelog pristupa. Zahvaljujući napretku dijagnostike, genetike i analitike podataka, danas možemo prepoznati rizike te djelovati prije nego što se bolest razvije.
“Medicina budućnosti neće se mjeriti samo brojem izliječenih pacijenata, nego i brojem ljudi koji su zahvaljujući prevenciji ostali zdravi.“
Što za vas znači longevity?
Longevity se često pogrešno tumači kao težnja za što duljim životom. No pravi je cilj produljiti godine koje provodimo zdravi, aktivni i neovisni. Zato je pojam healthspan jednako važan kao i životni vijek, a odnosi se na broj godina koje živimo vitalno i aktivno. Ne radi se samo o tome da životu dodamo godine, nego da godinama dodamo život. Upravo zato medicina budućnosti stavlja naglasak na prevenciju, očuvanje funkcionalnosti organizma, kognitivnog zdravlja i dugoročnu dobrobit pojedinca.
Koje će navike imati najveći utjecaj na zdravlje budućih generacija?
Ključne će biti navike koje zdravlje stavljaju u fokus prije nego što se pojavi bolest. To podrazumijeva aktivan stil života, kvalitetan san, brigu o mentalnom zdravlju i redovitu prevenciju.
“Dug i kvalitetan život ne gradi se jednokratnim odlukama, nego svakodnevnim izborima, što je odgovornost svakog od nas.“
Smatrate li da svi moraju postati aktivni upravitelji vlastitog zdravlja?
Naravno, već polako postajemo. Prije deset godina ljudi su pratili broj koraka iz znatiželje. Danas sve više prate kvalitetu sna, srčani ritam, razinu stresa ili metaboličke pokazatelje. To stvara novu generaciju pacijenata koji žele razumjeti svoje zdravlje, a ne samo reagirati kada se pojavi problem. Smatram da je to jedna od najpozitivnijih promjena kojoj svjedočimo.
Mentalno zdravlje u medicini budućnosti?
Dugo smo fizičko i mentalno zdravlje promatrali odvojeno, iako su oni neraskidivo povezani. Danas znamo da kronični stres, anksioznost i emocionalno opterećenje mogu znatno utjecati na kardiovaskularno, metaboličko i imunološko zdravlje. Zato vjerujem da mentalno zdravlje u medicini budućnosti neće biti zasebna tema, nego sastavni dio svake ozbiljne preventivne strategije i ključan preduvjet dugoročnog zdravlja i kvalitete života.
Što će za deset godina biti standard?
Vjerujem da će personalizirani preventivni programi postati jednako uobičajeni kao sistematski pregledi danas. Umjesto jedinstvenog pristupa za sve, medicina će se sve više temeljiti na individualnim rizicima, genetici i životnom stilu. Time ćemo bolesti moći prepoznati ranije i djelovati prije nego što se razviju, što će značajno poboljšati zdravstvene ishode.
Što ste osobno promijenili?
Možda najveća promjena bila je spoznaja da zdravlje ne gradimo povremeno, nego svakodnevno. Danas više pažnje posvećujem oporavku, kvaliteti sna i upravljanju energijom, a redoviti preventivni pregledi već su dulje dio moje rutine. U poslovnom svijetu često slavimo produktivnost, a zaboravljamo da je održiva izvedba moguća samo ako ulažemo u vlastito zdravlje.
Fotografije: Press
