Inspirirana vremenom provedenim u New Yorku tijekom Drugog svjetskog rata radeći kao novinarka, Lazareff je počela razvijati vlastiti koncept ženskog časopisa čiji je ključni urednički pristup bio pružiti ženama ekskluzivan i neusporediv pristup modi i ljepoti, zadržavajući pritom bliskost sa svojim čitateljima. Ne samo bliskost, već je čitateljicama pružao i novu slobodu. Elle je prvi časopis svoje vrste koji je uz modu ženama pružao informacije o zdravlju, kontracepciji, samostalnom radu i politici. Osim mode, u ranim brojevima Ellea se moglo čitati o rastavama, potrebi za posvajanjem djece, pa sve do bitnih odluka Ujedinjenih Naroda. Spoznajne i intelektualne slobode koju su tadašnje čitateljice dobivale preko sjajnih stranica Ellea su bile na zapanjujućoj razini kada se pogleda na tadašnju konkurenciju ili postojeće časopise iz Amerike.
Lazareff je smatrala da žene imaju veliku ulogu u razvoju društva, motivirajući ih da ulažu u ključna pitanja, steknu svoju financijsku neovisnost i pozicioniraju se kao potpuno ravnopravne s muškarcima. Prisni odnos čitateljica i redakcije je kasnije proširen rubrikom u kojoj su čitateljice mogle pisati jedna drugoj, a ta je kasnije zamijenjena rubrikom njihovih raznih izjava, pitanja i problema. Koncept savjetodavne rubrike ove specifične vrste je bio među prvima na svijetu. Samo geslo pod kojim je Elle poslovao na svojim počecima je bilo ''Elle rješava vaše probleme'', bili oni modne, privatne ili ekonomske vrste.
Otvorenog uma, emancipacijske prirode i s vječnim pogledom prema budućnosti, novinari i novinarke Ellea su prije svih svoje vrijeme posvećivali tada novim i mladim dizajnerima, vječno promovirajući avangardne i nove siluete. Časopis kojem se pripisuje samo otkriće i rana promocija Christiana Diora je upravo Elle, a nedugo za tim su se obistinila predviđanja francuske redakcije o skorom uspjehu Yvesa Saint Laurenta. Rani radovi legendarnog fotografa Helmuta Newtona i producenta Petera Knappa su se pojavili upravo u Elleu. Ne treba čuditi što se upravo među stranicama Ellea, u rubrici posvećenoj kulturi i literaturi, pojavilo jedno od prvih izdanja knjige Mali Princ, kultnog klasika Antoinea de Saint-Exupéryja koji je u prethodnom državnom uređenju Francuske bio zabranjen.
Od samog početka u ulozi modnih insajdera i pokrovitelji francuske modne industrije, urednici se nisu libili otkrivati tada skriveni svijet visoke mode i njegove visoke cijene. Po pitanju Christiana Diora i njegove poznate ''Eugenie'' haljine, koja je svojedobno koštala vrtoglavih 300 tisuća franaka, redakcija Ellea je to opravdavala činjenicom da je na njoj radilo preko 680 radnica! Časopis je važnim arbitrom stila postao svojim savjetodavnim rubrikama, te je uvijek bio okrenut praktičnom i šik stilu. Na samom početku, te kroz pedesete i šezdesete godine je u fokus stavljao zaposlenu ženu koja je emancipirana, slobodna u svojim odlukama, te koja ima ukus i oko za modu.
Bez obzira na elitnu poziciju u modnom svijetu, Elle je poticao svoje čitateljice na slobodne odabire po pitanju odjeće i stila. U samom uvodu prvog broja, davne 1945. pisalo je ''Odaberite ono što vam odgovara, nemojte poput slijepca slijediti diktate mode kao što pas prati svog vlasnika, to je ono što mi zovemo novom elegancijom”. Elle je od svojih samih početaka predstavljao razne vrste sloboda. Slobodu žene, slobodu mišljenja, slobodu stila, slobodu mladih kreativaca i kreativki.
