Kronični stres ima ozbiljan utjecaj na zdravlje žena, na što su na panelu „Nevidljivi teret – stres i kako utječe na zdravlje žena“ upozorile stručnjakinje Sara Čirko, magistrica psihologije, edukantica integrativne psihoterapije i psihologinja pri Centru za djecu u Zagrebu, Ena Kurtić, doktorica medicine, specijalistica kardiologije u Kliničkoj bolnici KB Merkur, Croatia poliklinici i Medicinskom Centru Gorica te Ana Jelčić, doktorica medicine, specijalistica ginekologije i opstetricije, Ginekologija Dana. Rasprava se fokusirala na utjecaj stresa na fizičko i mentalno zdravlje te na specifične kardiovaskularne i hormonalne probleme uzrokovane stresom, s ciljem podizanja svijesti o njegovim posljedicama za zdravlje žena.
Naš cilj je pomoći ženama da prepoznaju simptome stresa i usmjere se na očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja, kako bi dugoročno poboljšale kvalitetu svog života. Kao platforma koja spaja ljekarničke usluge s digitalnim rješenjima, Pharmeria želi biti partner koji ne samo da omogućuje pristup proizvodima, već pruža edukaciju i podršku korisnicima u prepoznavanju stresa i implementaciji preventivnih mjera. – izjavila je Martina Majcenović, predstavnica Pharmerije, online platforme koja nudi širok asortiman ljekarničkih i drogerijskih proizvoda, a koja je organizirala panel.
Panel je također naglasio važnost svakodnevne brige o sebi. Glavnom porukom „I ti si bitna“, istaknuto je kako je važno prepoznati trenutke kada je potrebno odvojiti se od vanjskih pritisaka i posvetiti sebi jer samo redovitom samoregulacijom, kao što su pauze od ekrana i opuštanje u vlastitom društvu, možemo očuvati mentalno i fizičko zdravlje.
Nevidljivi teret: kako stres tiho razara psihofizičko zdravlje
Psihologinja Čirko istaknula je da su žene empatičnije, sklonije analitičkom razmišljanju i brizi o drugima, ali da često zanemaruju sebe zbog društveno nametnutih uloga. Nevidljivi teret stresa tiho razara zdravlje žena, koje svakodnevno balansiraju između obiteljskih i poslovnih obaveza pod povećalom društvenih, ali i vlastitih očekivanja.
Dugotrajna izloženost stresu povećava rizik od ozbiljnog narušavanja psihofizičkog zdravlja – anksioznosti, hormonalnih poremećaja, kardiovaskularnih i drugih bolesti. Posebno je zabrinjavajuće da se simptomi često zanemaruju ili pogrešno pripisuju “umoru” te se ne rješavaju dok ne eskaliraju. Stoga je vrijeme da briga o mentalnom zdravlju žena postane prioritet kojem će se pristupiti interdisciplinarno i kojemu će društvo pružiti toliko potrebnu podršku za svoju najvažniju članicu – istaknula je Čirko.
Kardiovaskularni rizici: stres kao stvarni biološki teret za srce
Stres, pogotovo onaj kronični, izaziva razne fizičke simptome, poput konstantnog umora, iscrpljenosti, nemogućnosti spavanja, promjena raspoloženja, ljutnje, bijesa, plačljivosti, zaboravljivosti i smušenosti. Posljedice ostavlja i na kardiovaskularnom sustavu.
Kao kardiolog, svakodnevno vidim da stres nije samo osjećaj, već stvaran biološki teret koji dugoročno opterećuje krvožilni sustav. Kod žena posebno dolazi do izražaja kroz porast tlaka, poremećaje ritma i ne samo kroz promjene velikih krvnih žila već i mikrovaskulature, često uz atipične simptome koji se lako zanemare. Zato je ključno stres prepoznati na vrijeme – jer ono što danas nazivamo umorom ili napetošću, sutra može biti ozbiljan kardiovaskularni problem. Briga o mentalnom zdravlju nije odvojena od brige o srcu, nego njezin temeljni dio. – napomenula je Kurtić, dr. med.
Odgađanje reakcije, kako je napomenula dr. Kurtić, može biti kobno jer svaka minuta kašnjenja može značiti trajnu štetu za srce. Žene su zbog svojih mnogobrojnih obaveza sklonije stavljati svoje tegobe u drugi plan, čime dodatno povećavaju rizik od ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti. Statistika pokazuje da je smrtnost od infarkta kod žena veća nego kod muškaraca, iako žene ulaze u rizik 10 godina kasnije. Atipični simptomi, zajedno s nedostatkom istraživanja i interesa, često otežavaju pravovremenu dijagnozu.
Hormonalni disbalans i perimenopauza: važnost pravovremene reakcije
Specijalistica ginekologije, dr. Ana Jelčić, upozorila je da kronični stres može izazvati hormonalni disbalans, poput isključenja ovulacije i smanjenje estrogena, što dovodi do simptoma poput znojenja, gubitka težine i drugih problema. Ako ignoriramo PMS (koji ima svoju funkciju), u perimenopauzi dolazi do „završnog računa“, jer nismo li posvetili dovoljno pažnje sebi, simptomi tada postaju izraženiji. Perimenopauza je prilika za brigu o sebi, jer naše tijelo ne izdaje nas, već mi njega ako ne slušamo njegove signale. Suradnja između kardiologa i ginekologa u tom razdoblju važna je za cjelovitu brigu o zdravlju žene.
U suvremenom načinu života upravljanje stresom postaje nužan dio brige o vlastitom zdravlju. Stres često uzimamo zdravo za gotovo, no rjeđe se pitamo poznajemo li i prakticiramo vještine samoregulacije kako bismo se vratili osjećaju sigurnosti i unutarnje ravnoteže. Stres nije samo psihološko opterećenje; on izravno utječe na hormonalnu ravnotežu i opće zdravlje žena u svakoj životnoj dobi. Upravo zato je važno osvijestiti što konkretno činimo kako bismo se oporavili u trenucima pojačanog pritiska – ali i zapitati se znamo li više kakav je osjećaj u tijelu kad nismo pod stresom i čemu se zapravo težimo vratiti. – pojasnila je Jelčić.
Upravljanje stresom kao svakodnevna navika
Panelistice su zaključile da upravljanje stresom treba postati svakodnevna navika koja uključuje fizičku aktivnost, pravilnu prehranu, kvalitetan san i osobne rituale opuštanja. Posvećivanje vremena sebi, postavljanje granica i njegovanje vlastitih interesa važno je za smanjenje stresa i očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja. Također, istaknuta je važnost prevencije, redovitih pregleda i pravovremenog liječenja, osobito u fazama poput perimenopauze jer tko ne posveti vrijeme zdravlju, morat će imati vremena za bolest. Iako nije moguće eliminirati stres, moguće je izgraditi navike koje pomažu u suočavanju s njime i stvaranju temelja za zdraviji, ispunjeniji život.
