U 78. godini života preminuo je Slobodan Šnajder, jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih dramatičara, romanopisaca i publicista, čiji je beskompromisni intelektualni i umjetnički angažman obilježio domaću i europsku kulturnu scenu posljednjih pola stoljeća.
Rođen u Zagrebu 1948. godine, Šnajder je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao filozofiju i anglistiku. Na književnoj se sceni pojavio kasnih šezdesetih godina, a ubrzo je postao jedno od ključnih imena kazališne avangarde. Bio je suosnivač i glavni urednik utjecajnog teatrološkog časopisa Prolog te urednik edicije izdavačke kuće Cekade.
Politički angažiran teatar
Kazališnu i književnu javnost osvojio je već ranim radovima poput drama Minigolf, Metastaza te dramoleta Juraj se bori protiv Svetoga Zmaja, uspostavivši poetički prepoznatljiv, politički angažiran teatar s Bertoltom Brechtom kao glavnim uzorom. U povijest hrvatske drame ulazi serijom tzv. “drama biografija” o buntovnim intelektualcima u sukobu s ideologijama, među kojima se posebno ističu Kamov. Smrtopis, Držićev san, Confiteor te kultni Hrvatski Faust, koji je doživio i velike međunarodne uspjehe u režijama na scenama poput bečkog Burgtheatera i Theatera an der Ruhr.
Osim opsežnog dramskog opusa, koji uključuje i upečatljive ratne drame (Zmijin svlak, Utjeha sjevernih mora), Šnajder je ostavio dubok trag u publicistici kao dugogodišnji kolumnist Novoga lista i Glasa Slavonije, čiji su tekstovi sabrani u knjigama poput Kardinalne greške.
Veliki stvaralački uzlet doživio je i u prozi. Njegov roman Doba mjedi (2015.), kompleksna saga o sudbini Folksdojčera, ovjenčan je prestižnom Nagradom “Meša Selimović” i donio mu široku naklonost čitatelja i kritike diljem regije. Svoj je prozni niz zaokružio hvaljenim povijesnim romanom Anđeo nestajanja (2023.).
Tijekom bogate karijere nagrađen je brojnim priznanjima, među kojima su Nagrada “Branko Gavella”, višekratne Nagrade “Marin Držić” te Nagrada “Višnja Machiedo”. Njegova djela, prevedena na brojne svjetske jezike, ostaju trajni spomenik autoru koji je kroz otvorenu, aluzivnu i zahtjevnu formu neumorno progovarao o ljudima koji vjeruju u ideale – čak i onda kada se u njih nepovratno razočaraju.
Fotografije: Press, privatna arhiva
