Listopad je mjesec u kojem ružičasta vrpca ponovno postaje podsjetnik na temu o kojoj bismo zapravo trebali razgovarati tijekom cijele godine. Između svakodnevnih tema koje nas okupiraju, od novih turskih serija koje gledamo do razgovora o tome koliko nas je oblikovala adolescencija, neke male navike vezane uz zdravlje lako završe na dnu popisa prioriteta. Samopregled dojke jedna je od njih, iako za njega nije potrebna posebna oprema, odlazak iz kuće ni puno vremena.
Važno je odmah razjasniti i što samopregled dojke jest, a što nije. Njegova je vrijednost prije svega u tome da upoznate izgled i strukturu svojih dojki kako biste lakše prepoznali promjenu koja prije nije bila prisutna. Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da redoviti pregledi, koji uključuju samopregled, mamografiju i ultrazvučni pregled, mogu pridonijeti otkrivanju raka dojke u ranom stadiju, kada su mogućnosti liječenja bolje.
Rak dojke najčešće se javlja nakon 50. godine, no može se pojaviti i kod mlađih žena. Upravo zato briga o dojkama nije tema koju trebamo odgađati za neku određenu životnu dob. Prema posljednjim podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj su tijekom 2023. zabilježena 3293 slučaja raka dojke, dok je 2025. od ove bolesti umrlo 712 žena.
Kada napraviti samopregled dojke?
I kod samopregleda je važno kada ga radimo. Naime, dojke se tijekom menstrualnog ciklusa prirodno mijenjaju pa u određenim danima mogu biti osjetljivije, napetije ili jednostavno djelovati drugačije nego inače. Upravo zato nije svaki trenutak u mjesecu jednako dobar za pregled.
Prema preporukama HZJZ-a, najbolje ga je napraviti nakon početka menstruacije, kada se dojke više ne osjećaju toliko napeto i osjetljivo. Kao okvir navodi se razdoblje otprilike petog do desetog dana ciklusa, odnosno unutar prvih tjedan do dva od početka menstruacije. Najjednostavnije je pronaći dio ciklusa koji vam odgovara i samopregled svaki mjesec napraviti otprilike u isto vrijeme. Ako više nemate menstruaciju, stvari su još jednostavnije, odaberite jedan datum u mjesecu koji ćete lako zapamtiti i neka to postane vaš mali mjesečni podsjetnik.
Pogledajte dojke ispred ogledala
Prvi korak ne uključuje dodir. Stanite ispred ogledala s rukama opuštenima uz tijelo i promotrite dojke. Ne tražite savršenu simetriju jer ona kod većine žena ni ne postoji. Cilj je primijetiti postoji li nešto što izgleda drukčije nego inače. Obratite pozornost na promjene u veličini ili obliku jedne dojke, izgled kože, uvlačenje kože ili bradavice, crvenilo, oticanje i druge novonastale promjene. Zatim podignite ruke iznad glave i ponovno pogledajte dojke iz nekoliko kutova. Promjena položaja tijela može učiniti određene promjene vidljivijima.
Obratite pozornost na bradavice
Sljedeći korak je pogledati područje bradavica. HZJZ među znakovima na koje treba obratiti posebnu pozornost navodi promjene na koži bradavice i dojke te iscjedak iz bradavice. Važno je pritom razmišljati o tome što je za vas uobičajeno. Tijela se razlikuju, a određene karakteristike mogu biti prisutne godinama bez ikakvog zdravstvenog problema. Ono što želimo primijetiti jest nova ili neuobičajena promjena.
Ako primijetite spontani iscjedak, novonastalo uvlačenje bradavice ili promjenu kože koja prije nije postojala, nemojte pokušavati sami postaviti dijagnozu, već se obratite liječniku.
Opipajte dojke dok stojite
Sada slijedi dio koji najčešće povezujemo sa samopregledom dojke. Jagodicama nekoliko srednjih prstiju sustavno prelazite preko dojke blagim kružnim pokretima. Možete se kretati kružno od vanjskog dijela prema bradavici ili pregledavati dojku zamišljenim linijama odozgo prema dolje. Nije toliko važno koju ćete tehniku odabrati koliko je važno da budete dosljedni i pregledate cijelo područje dojke. Cilj nije snažno pritiskati ili “tražiti tumor”, nego upoznati strukturu vlastitog tkiva i primijetiti eventualnu novu kvržicu ili zadebljanje.
Ponovite pregled ležeći
Pregled možete ponoviti ležeći na leđima. Stavite ruku iza glave na strani dojke koju pregledavate. U tom se položaju tkivo dojke drukčije raspoređuje preko prsnog koša pa vam određena područja mogu biti jednostavnija za opipavanje. Ponovno pregledajte cijelu dojku mirnim, sustavnim pokretima, a zatim isto učinite s drugom stranom. Ne zaboravite ni područje prema pazuhu. Ovakav pregled s vremenom postaje jednostavniji upravo zato što počinjete prepoznavati što je za vaše dojke normalno.
Znajte koje promjene ne treba ignorirati
Možda najvažniji dio samopregleda dojke nije sam pregled, nego ono što napravite ako primijetite promjenu. Prema HZJZ-u, posebnu pozornost treba obratiti na kvržicu pri opipu, zadebljanje u dojci, povećanje jedne dojke, promjene na koži dojke ili bradavice, iscjedak iz bradavice te bol u dojci. Ako primijetite bilo koji od tih simptoma, potrebno je obratiti se liječniku. To ne znači automatski da je riječ o raku dojke. Promjene na dojkama mogu imati različite uzroke, ali procjenu uzroka treba prepustiti zdravstvenom stručnjaku.
Samopregled nije zamjena za pregled liječnika
Ovo je možda najvažnija rečenica cijelog ovog teksta: samopregled nije zamjena za liječnički pregled, ultrazvuk ili mamografiju kada su oni indicirani ili preporučeni. U Hrvatskoj se provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, u sklopu kojeg se žene obuhvaćene programom pozivaju na besplatne mamografske preglede svake dvije godine. Mamografijom je moguće otkriti promjene koje su premalene da bi se mogle napipati.
Zato Ružičasti listopad možemo promatrati kao dobar podsjetnik da briga o zdravlju ne mora uvijek početi velikim odlukama. Ponekad počinje s nekoliko minuta, ogledalom i navikom da poznajemo vlastito tijelo. A kada primijetimo nešto novo ili neuobičajeno, sljedeći korak nije Google ni čekanje da promjena prođe, nego razgovor s liječnikom.
Fotografije: Pexels
Pogledajte i:
Od Sulejmana do Zlatnog dečka: Zašto nas turske serije drže pred ekranima?
