Imam 34 godine i tek sam prošle godine prvi put popila kolagen. Ne zato što sam odlučila da mi je vrijeme, nego zato što mi je mlađa kolegica, pripadnica generacije Z, jednog jutra na poslu jednostavno rekla: “Piješ li ti uopće išta za zglobove?” Nisam. Ona pije tri stvari prije podneva i zna točno zašto svaku uzima.
To me je natjeralo da razmislim koliko se razlikujemo. Mi smo u dvadesetima živjeli od kave, sendviča u tri ujutro nakon izlaska i uvjerenja da tamo negdje do 35. nismo nigdje zakasnili. Generacija Z, čini se, ima potpuno drugačiji pristup; oni su zdravlje shvaćaju ozbiljno. I nije riječ samo o mojoj kolegici. Prema istraživanju koje je proveo Herbalife, vodeći svjetski brend u kategoriji prehrane za aktivan lifestyle, provedenom na 1.000 odraslih pripadnika generacije Z u Hrvatskoj, čak 62% ispitanika smatra da su usmjereniji na svoje fizičko zdravlje nego što su to bile starije generacije. Trećina redovito razmišlja o dugoročnom zdravlju; dok smo mi u tim godinama razmišljali o tome koji filter staviti na fotku.
Supergeneracija koja igra na duge staze
Ono što me kod ovih brojki najviše iznenadilo nije da mladi vježbaju, to su očekivani rezultati obzirom na trend treniranja posljednjih godina. Iznenadilo me koliko rano počinju razmišljati o starosti. Čak 82% ispitanika svrstava se na pozitivnu stranu spektra zdravlja i dobrobiti, a 76% vježba barem jednom tjedno. To više nije “summer body” trend, nego dugoročna strategija.
Dr. Richard Allison iz Herbalifeova Savjetodavnog odbora za prehranu to opisuje gotovo poetično: generacija Z mogla bi biti prva “supergeneracija” u ljudskoj povijesti koja će, vjerojatno, živjeti dulje i zdravije od svih predaka. Upravo zato što dugovječnosti pristupaju već sada, a ne tek kad zaškripi koljeno ili po prvi put odu u ljekarnu pridignuti propisani lijek.
Koliki je onda realni životni vijek za generaciju Z? Osamdeset godina. Ne kao želja upisana u rođendansku čestitku, nego kao broj u koji stvarno vjeruju i to je otprilike u skladu s prosječnim očekivanim životnim vijekom u Europi. Zanimljivo je i to da se granica “starosti” pomiče sve dalje: čak 55 godina ni njima više ne zvuči staro (nadam se da to isto vrijedi i za moje četrdesete, kad jednom stignu).
Dodaci prehrani kao dio jutarnje rutine, ne kao paranoja
Ono što mi je kod moje kolegice djelovalo kao pretjerivanje zapravo je norma za njezinu generaciju. Čak 84% pripadnika Gen Z-a već uzima neki oblik dodataka prehrani, 72% redovito posiže za vitaminima ili mineralima, a trećina koristi proizvode za sportsku prehranu i oporavak u vidu proteinskih napitaka, kreatina i elektrolita. Kad sam to prvi put čula, pomislila sam da je riječ o još jednom trendu. Ali kada vidiš da treći od svakih deset mladih ljudi zna razliku između magnezija za mišiće i magnezija za san, shvatiš da to nije trend nego novi, pozitivni standard informiranosti.
Goran Nikolić, generalni direktor Herbalifea za jugoistočnu Europu, kaže da generacija Z prihvaća suvremena zdravstvena rješenja, ali se i dalje oslanja na svoju zajednicu (obitelj i prijatelje) kad treba savjet kojem mogu vjerovati. I taj uzorak je vidljiv; moja kolegica ne vjeruje oglasu koji prodaje čaj za mršavljenje, ali vjeruje mami koja joj je od malena davala vitamin D svaku zimu.
Mentalno zdravlje nije “bonus”, nego dio iste jednadžbe
Ono što najviše razlikuje ovu generaciju od naše nije količina vježbanja, nego to što mentalno zdravlje ne tretiraju kao dodatak fizičkom, nego kao njegov ravnopravni dio. Povećanje energije (27%) i jačanje imuniteta (27%) jesu na vrhu ljestvice prioriteta, ali odmah iza njih stoji njegovanje pozitivnog načina razmišljanja (23%) i jačanje mentalnih sposobnosti (24%). Gotovo tri četvrtine (73%) smatra da su usmjereniji na mentalno zdravlje nego starije generacije i, iskreno, teško im je proturječiti. Mi smo odrastali s porukom “saberi se, nije ti ništa”. Oni su odrasli s porukom da je terapija normalna, a granice zdrave.
Telefon kao osobni trener, prijatelji kao pravi savjetnik
Kao generacija rođena u digitalnom dobu, mladi zdravlje prate i uče o njemu putem tehnologije. 77% već koristi aplikacije za fitness ili uređaje za praćenje aktivnosti, a 82% je otvoreno za nova zdravstvena rješenja. Trećina bi čak isprobala personaliziranu prehranu temeljenu na vlastitoj DNK. Ovo je nešto što je za nas zvučalo kao znanstvena fantastika.
Ipak, zanimljivo je da unatoč svoj toj tehnologiji, 44% njih se za savjete o zdravlju i dalje okreće obitelji, prijateljima i lokalnoj zajednici, što je svakako više nego platformama umjetne inteligencije, koje koristi 21% ispitanika. Društvene mreže imaju snažan utjecaj jer itekako utječu na njihove navike (84% to priznaje), ali kad treba donijeti stvarnu odluku, i dalje biraju ljude kojima vjeruju.
Što stariji mogu naučiti od generacije Z?
Ne mogu se vratiti u svoje dvadesete i početi piti kolagen deset godina ranije. Ali mogu ukrasti njihovu logiku: zdravlje nije nešto što se rješava u krizi, nego nešto što se gradi malim, dosljednim svakodnevnim odlukama; dovoljno vode, dovoljno sna, dodatak prehrani kad treba, razgovor s prijateljicom kad je teško.
Generacija Z ne djeluje napornije od nas. Djeluje pametnije. I ako je istina da će zbog toga doživjeti 80. rođendan u boljem stanju nego što smo mi ikad zamišljali za sebe, možda je vrijeme da im, umjesto podizanja obrve, počnemo postavljati pitanja i pažljivo slušamo njihove odgovore.
Fotografije: Press
Pogledajte i:
Bob frizure 2026: varijante za svaki oblik lica i tip kose
