Evidentno je da živimo u nesigurnim i čudnim vremenima. Iako smo davno rekli zbogom pandemiji koja nas je paralizirala na tri godine, sadašnjost nije blistava, a ni budućnost ne obećava. Svjedoci smo sve većoj radikalizaciji svjetskog društva, čujemo sve glasnije zveckanje oružja, prijetnje onim nuklearnim... Usred oporavka od jedne prijetnje čovječanstvu započinje nova. Više nego ikad potpuni bijeg od realnosti jedino je što nam se čini realnim. Suvremena moda ogledalo je naše društvene i političke stvarnosti koja se u nadrealnim vremenima uvijek obavija u veo nadrealizma, umjetničkog pokreta koji je nastao u prijelaznom razdoblju između dvaju svjetskih ratova. Dok bi se brzopletim zaključivanjem moglo reći da je estetika nadrealizma trend kao svaki drugi, ipak govorimo o navici mode koja se pojavljuje u specifičnim uvjetima, a sadašnje ih vrijeme iznova ispunjava.
Nadrealizam je daleko od nepoznatog pokreta, no rijetko se govori o kontekstu vremena u kojem je nastao i zašto. Nasljednik je dadaizma, pokreta koji je nedugo nakon Prvoga svjetskog rata upozoravao na apsurd oružanih sukoba u kojima sve gubi smisao. Nadrealisti su nakon razdoblja dadaizma uočili potrebu za prikazivanjem ljudske podsvijesti uz slobodne asocijacije i automatizam. Fokus su prebacili na snove, noćne more, te posljedice koje ratovi i krizna vremena ostavljaju na čovjekovo mentalno zdravlje. Tražio se smisao u apsurdnom i metafizičkom, svakodnevnim predmetima izuzetim iz konteksta, optičkim varkama te transformaciji apstraktnog u vidljivo i opipljivo.
Unatoč apolitičnoj i psihološkoj srži nadrealizam se može shvatiti kao kritika tadašnjeg političkog ozračja u Europi i odgovor na jačanje fašističkih ideologija. Upravo su se u toj problematičnoj stvarnosti počeli sudarati nadrealizam i moda. Man Ray, nadrealist koji je svoj poziv pronašao u apstraktnoj fotografiji, pred svojim je objektivom ovjekovječio kolekcije Jeane Lanvin i Madeleine Vionnet te se i Coco Chanel jednom prilikom pojavila u njegovim portretima. Ostali nadrealisti u suvremenoj su modi uočili još jednu potencijalnu formu kojom se nadrealno može utjeloviti u fizički svijet, a moda je zauzvrat dobila ultramodernu estetiku drugačiju od svega dotad.
Iako je svijet mode na prvu odbijao nadrealiste, njihove su želje postale stvarnost zahvaljujući Elsi Schiaparelli. Nju je krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća proslavio pulover s optičkom varkom mornarske odore, te se može reći da je istodobno započela modnu i nadrealnu karijeru. U sljedećim kolekcijama surađivala je s gotovo svim predstavnicima nadrealizma poput Méret Oppenheim, Jeana Cocteaua i Alberta Giacomettija. Ipak, ističe se njezina dugogodišnja suradnja sa Salvadorom Dalíjem, s kojim je, uz raznu simboliku, istraživala užase prethodnog i strahove od nadolazećeg rata. Rezultat jedne od njihovih važnijih suradnji bila je bijela haljina s poderotinama koje otkrivaju purpurnu podstavu, motiv izravno preuzet s Dalíjeve slike koja prikazuje žene pogođene Prvim svjetskim ratom.
Nekoliko mjeseci prije početka Drugoga svjetskog rata Schiaparelli i Dalí predstavili su kontroverznu crnu haljinu koja tijelo oblikuje u kostur. U to je vrijeme Max Ernst izradio sliku „Trijumf nadrealizma“ koja prikazuje lebdećeg monstruma na potpuno ogoljenom pejzažu, što simbolizira prijetnju tada duboko ukorijenjenog nacizma i fašizma u političkoj svijesti Europe. Početak Drugoga svjetskog rata ujedno je označio kraj nadrealizma. Pokret nije uspio spriječiti rat, ali barem je ponudio bijeg u svijet snova i utjehu u nadrealnoj dimenziji gdje nas ono realno ne može dotaknuti.
Unatoč tome što se dosad (još) nije ponovilo vrijeme ni približno slično onom prije Drugoga svjetskog rata, nadrealizam je i dalje sporadično izranjao kroz modu u vremenima nesigurnosti i apstraktnih prijetnji čovječanstvu. Gledajući na te primjere, taj se pravac pojavljuje kada su prilike nesigurne, nepoznate, te s globalnim implikacijama. Jedan od zanimljivijih primjera slučajnog referiranja na nadrealizam početak je karijere legendarnog Martina Margiele. U njegovoj prvoj reviji za proljeće 1989. hodali su modeli čije je lice bilo prekriveno krpenim maskama, vizuali koji su neodoljivo podsjećali na „Ljubavnike“, seriju slika nadrealista Renéa Magrittea. Konteksta radi, njegova prva kolekcija bila je prikazana usred slabljenja istočnog bloka i pada Berlinskog zida, što je s druge strane započelo novu eru oružanih sukoba u Europi.
Desetak godina poslije, ususret novoj, apstraktnoj prijetnji čovječanstvu nazvanoj „Y2K virus“, Diorova kolekcija za proljeće 1999. bila je ciljana i potpuna oda svim predstavnicima nadrealizma. Treba napomenuti da je sve do ove godine bila jedina kolekcija te modne kuće koja se referirala na nadrealiste. Nadrealni elementi iste su se sezone pojavili čak i u Lagerfeldovu radu za Fendi u obliku optičkih varki i kolažiranih komada, a čak je i njegov suparnik Yves Saint Laurent godinu kasnije prikazao nekoliko komada inspiriranih Elsom Schiaparelli.
Nadrealizam je potom pao u blagi zaborav, sve do 2020. godine koja se pokazala kao plodno tlo za njegov povratak u svijet mode. U godini prije pandemije na modnoj sceni ponovno se počelo govoriti o brendu Else Schiaparelli. Za kreativnog direktora brenda postavljen je javnosti relativno nepoznat dizajner Daniel Roseberry. Unatoč tome što je cijela industrija bila skeptična zbog prijašnjih neuspjelih pokušaja oživljavanja brenda, Roseberry je od svoje prve kolekcije visoke mode zadivio apsolutno sve, ponajviše inovativnom preradom nadrealističnih kodova kuće koje je prilagodio zahtjevima modernih potrošača. Ipak, Roseberry i Schiaparelli vrhunac popularnosti dostižu tijekom prvog lockdowna, kada je nadrealna moda tog brenda još jednom preuzela ulogu koju je imala prije gotovo stotinu godina.
Svaka sljedeća kolekcija dočekana je s oduševljenjem publike i pohvalama kritičara, a brend je u potpunosti vratio stari sjaj. Ne iznenađuje što je upravo Schiaparelli zaslužan za haljinu koju je Lady Gaga nosila tijekom izvedbe himne na inauguraciji Joea Bidena, nedugo nakon vrlo neizvjesnih izbora usred pandemije i nezapamćenog napada na Kapitol Sjedinjenih Američkih Država. Nadrealizam je ponovno u našoj kolektivnoj svijesti zahvaljujući Schiaparelliju i Danielu Roseberryju, a tu su i drugi brendovi koji su tom vremenu prigrlili nadrealnu i apsurdnu estetiku.
Moschino je pod kreativnim vodstvom svojeg osnivača naginjao nadrealnim optičkim varkama, a u postpandemijskim sezonama pod vodstvom prošlog kreativnog direktora Jeremyja Scotta još je snažnije prigrlio tu estetiku.
Na istom tragu je i Jonathan Anderson na čelu Loewea. Kolekcije te kuće posljednjih nekoliko sezona plešu s nadrealnim elementima, a najočitiji su primjeri cipele s petom u obliku balona ili potpuno prekrivene ispuhanim balonima. Dublje u srž avangardu nadrealizma zagazilo se i ovogodišnjim kolekcijama za proljeće i jesen. Ukrašene predimenzioniranim cvjetovima, siluete u obliku haljina čiji dijelovi lebde u zraku asociraju na kasnu eru nadrealizma.
Pojavljuju se i nadrealni materijali, poput potpuno kožnih komada koji ne izgledaju kao da su izrađeni od kože te svakodnevne siluete izvedene u perju. Jonathan Anderson također je u Loewe uveo nadrealizmu omiljene optičke varke, pa se na jednom odjevnom komadu pojavljuju otisci drugog. Optičke varke u obliku sugestivnog printa su posvuda, na tragu vrlo uspješne suradnje Y/Projecta i Jeana Paula Gaultiera.
U današnjoj iteraciji nadrealizma najviše uživamo u odjevnim komadima koji su na neki način iznenađujući, apsurdni ili su izrađeni od specifičnog materijala koji se na prvu ne doima neuobičajeno. Susretali smo se i s još nekoliko varijanti izravnog referiranja na nadrealiste i nadrealnu modu 20. stoljeća. U kolekciji Dolce & Gabbane za pretprošlu jesen pojavila se jakna od crvene lakirane kože kao izravna referenca na ''večernju jaknu'' Charlesa Jamesa iz 1937., koju je Salvador Dalí prozvao prvom mekom skulpturom. Jakna je potom postala viralna nakon što se pojavila na Beyoncé u vizualima za njezinu Renaissance turneju.
Julien Dossena, kreativni direktor Rabannea, nedugo nakon smrti osnivača brenda dobio je pravo korištenja umjetničkih djela iz zaklade Salvadora Dalíja te su se odmah u kolekciji za jesen 2023. pojavile njihove replike u obliku dugih razrezanih haljina.
Početkom novog milenija poznata psihologinja Elisabeth Kübler-Ross izjavila je da sve u našem životu proizlazi iz ljubavi ili straha. Prema njezinoj teoriji iz ljubavi se rađa sve pozitivno i najljepše, dok iz straha proizlaze isključivo kaos i destrukcija. Ipak, kada se svijet umjetnosti i svijet mode susretnu sa strahom od nepoznatog i raznim drugim prijetnjama, rezultat mogu biti fantastične pojave kojima se bore protiv navedenog. Nadrealna vremena uvijek će zahtijevati nadrealnu modu pomoću koje se to sve lakše podnosi, makar prividno.
Sudeći prema neprestanim geopolitičkim krizama, ekonomskim fluktuacijama i klimatskim promjenama koje su sve evidentnije i kojima trenutačno ne vidimo kraj, dvadesete godine ovog stoljeća itekako ćemo pamtiti po nadrealnoj modi. Modi koja nam barem na tren svojom fantazijom odvraća pozornost od vrtloga anksioznosti koji neumorno kruži oko nas.
