Piše Rajna Racz: Migrena - 'žensko preuveličavanje' koje se desetljećima smatralo pokazateljem psihičke nestabilnosti - danas ima drugačiji status, ili?

Menstruacija, PMS, histerija, neplodnost, depresija, migrena - gdje počinju, a gdje završavaju toksične urbane legende o isključivo ženskim zdravstvenim problemima? 

Jasno, samo žene imaju menstruaciju. Jasno, samo žene imaju PMS. Ali te posve prirodne situacije za polovinu svjetske populacije oduvijek su označavane kao „zdravstveni“, a bogami i „psihički problem“. Tek je nedavno Španjolska shvatila da je posve normalno da žene imaju - često bolne - izljeve krvi na mjesečnoj bazi i uvela bolovanja za vrijeme menstruacija. I ptice na grani znaju da je histerija nekad bila -poremećaj- koji dolazi od grčke riječi za maternicu, ali malo je manje poznato da su tipično ženske bolesti često stigmatizirane i neistražene, pa se tako svijet tek sada suočava s endometriozom i HPV-om.

Ali i dalje je način na koji se tretira ženske pacijentice duboko problematičan. Da, mrvicu je drugačiji u zapadnom svijetu (u afričkim zemljama curice primjerice rijetko uopće stignu do bolnica), ali se ipak žene drugačije tretira. Medicinski gaslighting je posebna tema, za koju čak i internet kaže da najviše pogađa žene i manjine. Što je to? Laički objašnjeno: onda kad vam doktor ne vjeruje da vas nešto boli nego misli da ste „samo luda“. Ne boli vas, izmišljate. Ne peče vas, pretjerujete, ili se niste dobro obrisale, ili ste napravile nešto krivo za vrijeme seksa. Nije ništa strašno, samo vas je strah. Poznato? Čitajte dalje. Tu su onda i bolesti koje su opće poznate, ali o kojima medicina malo zna. Klasičan primjer: migrena. Istina, boluju od nje i muškarci, ali u pop kulturi dugo je migrena prikazivana kao izmišljena bolest žena koje ne žele „ispunjavati svoje bračne dužnosti“ (prevrnite očima slobodno, i mi smo), žena koje su preosjetljive, žene koje su „loše sjeme“. Naša Rajna Racz, koja boluje od migrene, piše o ovom zanimljivom fenomenu. 

Migrena je neurološki poremećaj koji se stoljećima tretirao kao "ženski problem", obavijen sramom, osjećajem krivnje, nedostatnosti i drugosti. Migrena pogađa više od milijardu pojedinaca (ne samo žena!) svake godine diljem svijeta i jedan je od najčešćih neuroloških poremećaja među odraslim osobama, ali usprkos tome jako malo znamo o samoj migreni. Žene doista tri puta češće obolijevaju od muškaraca, a status migrene pruža nam dokaze o društveno konstruiranim rodnim ulogama i o rodnoj nejednakosti u medicini. Uzrok te kronične bolesti i dalje nije poznat.

Povijest migrene višestoljetna je strategija delegitimizacije boli. Ako ste doživjele da vam usred napada migrene dobace “samo uzmi aspirin” ili “ne budi takvo žensko“, „samo te boli glava, ne budi mimoza“, osjetili ste na svojoj koži osudu i društvenu stigmu.

Ako je vaša bol ikada bila odbačena ili minorizirana te vam je netko od bliskih prijatelja, obitelji, kolega ili onih-koji-imaju-mišljenje-o-svemu objasnio da je vaša migrena samo proizvod stresa, pretjeranih emocija, hormona ili PMS-a, također ste iskusili stigmu migrene, ali i boljke patrijarhata i medicinskog seksizma. Migrena se sustavno, već stoljećima, tretira kao isključivo ženski problem - kojem se onda baš i ne mora pomagati. 

Medicinskim rječnikom migrena se definira kao epizodična, pulsirajuća glavobolja koja je praćena mučninom i/ili povraćanjem, osjetljivosti na svjetlo, zvuk i pokret te blažom do teškom onesposobljenošću za svakodnevne poslove. Prije napada migrene može se javiti aura, to su smetnje u govoru i vidu, a često se opisuju kao bljeskovi, potpuno zamračenje i gubitak vida i mogućnosti govora. Osobe koje pate od migrene imaju dvostruko veću vjerojatnost da će doživjeti epilepsiju, a najgore od svega je da je migrena poput začaranog kruga boli: što se više ponavlja, to će se češće pojavljivati.

Karakteristika je migrene da se javlja paroksizmalno, što znači da se javljaju nagli napadaji ograničenog trajanja od 4 do 72 sata. Migrena se može naslijediti, no u suštini smatra se da na nju najviše utječu vanjski čimbenici. Možda je upravo to jedan od pokazatelja da svijet u kojem živimo nije po mjeri jedne žene, budući da jedna od pet žena boluje od kroničnih migrena. Je li utjecaj vanjskih čimbenika pokazatelj da su uloge nametnute ženi kroz život stresnije nego one koje je patrijarhat kao društveni sustav nametnuo muškarcima? Malo tko je svjestan da migrena kao takva predstavlja veliki socioekonomski problem jer pogađa najčešće radno sposobnu populaciju i to žene do 40. godine života.

Lauren Sharkey u članku “Zašto ne znamo više o migrenama?” navodi da su u Ujedinjenom Kraljevstvu migrene uzrok 25 milijuna bolovanja godišnje. Iako migrene imaju ogroman utjecaj na društvo i unatoč svoj boli koju uzrokuju, njena patofiziologija još uvijek nije objašnjena, a znanstvena i medicinska proučavanja te kronične bolesti najmanje su financirana u Europi. L. Sharkey ističe da se većina istraživanja migrene provodila na muškim životinjama, a ne na ženskim jedinkama, iako žene u većem broju pate od migrene. Ona smatra da se ovdje radi o povijesnoj sklonosti liječnika da podcjenjuju bol pacijentica. Zvuči pretjerano? Uzmimo kao primjer koliko dugo je trebalo da saznamo da menstrualna bol može biti jednaka boli koju muškarac osjeća kad ima srčani udar, a i dalje nam društvo i sve reklame za menstrualne uloške govore da te dane u mjesecu sada napokon možemo raditi što god poželimo. 

Ove pulsirajuće glavobolje jedna su od najstarijih zabilježenih bolesti ljudske rase. Drevni egipatski spisi iz 1200. godine prije Krista detaljno opisuju glavobolje nalik migrenama. Drevni grčki liječnik Hipokrat (460.-377. g.pr. Kr .), poznat kao otac medicine i autor Hipokratove zakletve, prvi je opisao glavobolje s poremećajima vida, poznate kao aure. Ipak, stvarno otkriće migrene, u 2. stoljeću prije Krista, pripisuje se starogrčkom liječniku Areteju iz Kapadokije, koji je opisao migrene kao jednostrane glavobolje te primijetio da ljudi koji pate od migrena imaju razdoblja bez simptoma i razdoblja s paralizirajućim simptomima. Upravo je riječ migrena izvedenica grčkog izraza hēmikranía, koji znači pola lubanje jer je bol zahvaćala jednu polovicu glave. 

U srednjem vijeku, žene koje su obolijevale od migrena, češće su bile imenovane vješticama i bile spaljivane, a tretmani su u tom mračnom dobu bili stravični i moralno upitni - od puštanja krvi, do umetanja režnja češnjaka u rez na sljepoočnici do bušenja rupa u lubanji.

Posljednji postupak koristio se kako bi se žene oslobodilo zlih duhova i njihove vještičje prirode. Najopasnije u povijesti migrene je što se upravo u srednjem vijeku dogodila poveznica između migrene i ludila. Taj narativ o povezanosti između mentalnih bolesti, ženskog ludila i migrena ojačat će u 18. stoljeću, a vrhunac će doživjeti u 20. stoljeću. U 18. stoljeću migrena je bila dovedena u odnos s klasom i rasom. Naime, smatralo se da je to bolest bogatih, bijelih, fragilnih žena s delikatnim živčanim sustavom koje moraju ići u lječilišta i provoditi vrijeme uz more ili u planini, na svježem zraku, u miru, kako bi ozdravile. Migrena je bila bolest bogatih krhkih žena i muškaraca pjesnika, bolest koja nije bila javno prisutna među nižom klasom. Viktorijanska era etablirala je migrenu kao ženski problem. 1823. godine Charles Aubrey naslikao je sliku  „La Migraine” koja predstavlja rodne uloge iz viktorijanskog doba: žena se drži za glavu, a u pozadini vlada kaos, služavke smiruju djecu, otac sjedi ispred vatre, nezadovoljan. Ova slika prikazuje paniku koju osjeća obitelj kada majka u tzv. kompromitiranom stanju ne može ispuniti svoje ženske dužnosti te ih odbija. Tako u 19. stoljeću migrena predstavlja ograničenje koje onemogućava ženu da se posveti obitelji. Iako migrene pogađaju i muškarce, žene su označene kao inferiornije i zato sklonije migrenama, a muškarci koji obolijevaju od migrene nisu pravi muškarci. 

“migraine personality”

Početkom 20. stoljeća, vodeći istraživač migrena,  Harold G. Wolff  strukturirao je termin “migraine personality”. Wolff je vjerovao da pomno proučavanje osobnosti i emocija može otkriti pravi uzrok migrene. Wolff je „osobnost migrene“ opisao kao ambicioznu, uspješnu, perfekcionističku i učinkovitu - drugim riječima, to su osobe dobrog moralnog karaktera. Ovaj opis također vrijedi za muškarca koji pati od migrene. Osobe s migrenom „gotovo su uvijek traženi, uzorni građani - odgovorni, savjesni i pouzdani." No, ako žena ima „osobnost migrene“, onda je ona “nespremna prihvatiti svoju žensku ulogu, osobito u seksualnim odnosima”. Čak 80 % žena s napadima migrena, Wolff je prozvao seksualno nezadovoljnima jer se „orgazam rijetko postizao, a seksualni čin je bio smatran neugodnim iako je to bila razumna bračna dužnost”. Po njemu, žena s migrenom, također je „nerado prihvaćala posljedice majčinstva”, bila je krhka i nije ispunjavala svoju društvenu ulogu žene kao seksualnog objekta i majke, pucala je pod pritiskom društva i gubila razum. 

Primjerice, Walter C. Alvarez je izjavio da je žena koja pati od tri napada migrene tjedno ili psihopat ili laže ili koristi mozak na krivi način. On je također povezivao ženinu želju za razvodom s njenim napadima migrene te je tako gaslightao žene uvjeravajući ih da je njihova psiha kriva za želju za drugačijim životom. Žena koja pati od migrene, žena koja se želi rastati mora da je luda. Alvarez je nudio tretman za žene obećavajući muževima da će im pomoći da riješe probleme u braku. Čini se nevjerojatnim, ali u 1960-ima i 1970-ima liječnici i znanstvenici su otvoreno raspravljali o pacijenticama s migrenom preporučujući da ih treba smjestiti u psihijatrijske ustanove. 

Strašno je što čak i danas postoji uvriježeno mišljenje da su ljudi s migrenom slabići koji ne mogu tolerirati bolove koji dolaze sa svakodnevnim životom. No, danas se znanstvenici barem slažu da se migrena doista događa u vašoj glavi.

Migrene su zaista biološki utemeljene i predstavljaju kompleksni neurološki fenomen, val električne aktivnosti koja putuje kroz mozak. Sad znamo da migrena možda jest pretežito ženski problem jer se estrogen smatra jednim od glavnih krivaca za migrene. Pa iako je olakšavajuće što danas postoje lijekovi koji smanjuju bol i duljinu trajanja migrene, lijek koji će pomoći otkloniti uzroke bolesti još nije pronađen. Tužna je istina da čak polovica svih pacijenata kaže da liječenje za njih nije učinkovito i gotovo svi bi rado isprobali novi tretman kad bi im bio dostupan.