Dipmod: Pet mladih dizajnera predstavit će svoje kolekcije

U četvrtak, 9. studenog u 19:00 sati, u Francuskom paviljonu Studentskog centra u Zagrebu održat će se DIPMOD_8_9, revija diplomskih kolekcija studenata Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Diplomanti koji ove godine predstavljaju svoje radove su Dora Busak, Alison Ivašić, Ana Majdandžić, Jelena Obadić i Vicko Racetin, dok će kao gosti svoje radove nastale u akademskoj godini 2022./2023. izlagati studenti prve godine diplomskog studija - Ema Bukovac, Lucia Cota, Klaudia Curman, Katarina Galović, Ena Jelić, Magdalena Juričić, Katarina Matulin, Ines Peić Tukuljac, Rea Peternel, Ema Šram, Marko Marić i Antea Zimaj.

Dora Busak koncept diplomske kolekcije ÒSLONAC temelji na proučavanju dizajnerskog opusa vlastite majke koja je 1980-ih godina i sama bila dizajnerica tekstila. Kolekcija je prožeta snažnim autobiografskim elementima u kojima je majčin lik preveden u lik heroine. Njegujući intimistički pristup, Dora Busak sagledava majčin lik kroz prizmu samohranog roditeljstva, a koncept rada i izrade modne kolekcije temelji na istraživanju majčinih dizajnerskih radova i fotografija preuzetih iz obiteljskog albuma. Kolekcija ÒSLONAC osuvremenjeni je prijevod stilskog narativa odijevanja 1980-ih godina u kojem se power suit nameće kao dominantna hibridizirana modna silueta kolekcije.

Alison Ivašić istražuje kulturu rudarenja kao oblik kolektivne memorije i prepoznatljivog identiteta grada Labina. U oblikovanju kolekcije KOVARI dizajnerica istražuje načine prevođenja jezika antimodne rudarske odjeće u odjeću modnog koda. Modni jezik minimalističkog predznaka dizajnerica oblikuje rekonstruirajući krojnu sliku odjevnih elemenata radne i svečane odjeće rudara. Poštujući antimodni uniformni jezik, unutar kolekcije pronalazimo rodno neutralne odjevne predmete organizirane u šest odjevnih kombinacija. Uz dominantno sivo-plavi kolorit kolekcije, dizajnerica kao autorski jezik brendira zavičajni govor, a grafičke elemente rudarskih simbola, slogana i signalizacije digitalno redizajnira u autorske etikete za odjeću i dugmad.

U kolekciji 4T+2 dizajnerice Ane Majdandžić riječ je o upečatljivoj modnoj naraciji koju dizajnerica temelji na Galenovoj teoriji temperamenata. Istražujući suodnos temperamenta, osobnosti i odijevanja, dizajnerica jakim koloritom oblikuje šest ekspresivnih modnih silueta koje su odjevni ekvivalent za četiri tipa temperamenata. Kolerik, melankolik, flegmatik, sangvinik te dva tipa osobnosti, ekstrovert i introvert za Anu Majdandžić zadani su konceptualni okvir kolekcije koji je dodatno naglašen i ekspresijom lica. Lice kao sredstvo komunikacije s okolinom dizajnerica zastire ručno pletenim oglavljima koja predstavljaju pojednostavljeni izraz lica svakog od navedenih tipova temperamenata.

Jelena Obadić u kolekciji De-Forme istražuje odnos arhitekture, mode i pojedinca. Modno odijevanje i arhitektonsko djelo dizajnerica izjednačuje s pojmom nastambe koja komunicira s okolinom. Na konkretnom primjeru arhitektonskih djela Jacquesa Herzoga, dizajnerica istražuje primarno protektivnu funkciju odjeće te estetske i konstrukcijske elemente kao počelo za oblikovanje odjevne forme. Kolekcijom dominiraju materijali izraženih tekstura te monokromatska paleta s reduciranom upotrebom kolorističkog akcenta. Izjednačavajući modeliranje kroja s izradom arhitektonskog crteža, kolekcija De-Forme predstavlja dosljedno, ali ne i doslovno pretvaranje jezika arhitekture u odjevni znak, te njegovo prilagođavanje estetici modnog dizajna.

Vicko Racetin u kolekciji [grand]-PA autoreferencijalno progovara o vlastitom djetinjstvu i osobnoj povezanosti s djedom. Dizajner se u koncipiranju kolekcije fokusira na pojmove grand kao sinonim za veliko te kratice P i A koje simboliziraju riječ Personal Association odnosno osobnu povezanost. Navedeni pojmovi postaju oblikotvornim zadatkom kolekcije u kojoj svjedočimo neprekidnoj igri između predimenzioniranih i standardnih odjevnih silueta kao metafori toplog odnosa djeda i unuka. Vuna, rukotvorstvo i pletenje dizajnerova su nostalgična potraga za izgubljenim vremenom u kojem su tekstilno okruženje suknenih materijala i cerada, snopova užadi i plastičnih igala za krpanje ribarskih mreža postali dizajnerovom nježnom modnom poetikom.

Stručni žiri zadužen za proglašenje najbolje diplomske kolekcije ove godine čine modni fotograf Jakov Baričić, prošlogodišnja pobjednica Mihaela Brajković, art direktorica manifestacije Jasminka Končić, modna dizajnerica Marija Kulušić, i stilistica Ana Nikačević, a autorsku glazbu potpisuje Društvo99. Ulaz na reviju je slobodan!